Kata Mijatović, Spavanje između neba i zemlje, 2010.

Kata Mijatović
Spavanje između neba i zemlje, 2010.
ink-jet fotografija
MG-8158

U kolovozu 2010., na platou Muzeja suvremne umjetnosti u Zagrebu, hrvatska umjetnica Kata Mijatović (1956) izvela je performans, koji je uključivao skulpturu “Oblik prostora XIII” Ivana Kožarića. Performans se satojao od spavanja u Kožarićevoj skulpturi i trajao je šest sati, od ponoći do zore. Naslov performansa, također, je referenca na Kožarića. Ovaj je proslavljeni hrvatski kipar, naime, u privatnim situacijama ovu skulpturu nazivao “Zemlja, nebo”, sugerirajući tako da se sav pojavni svijet može na neki način tretirati kao ono što je između neba i zemlje. Ovu je Kožarićevu metaforu, umjetnica sprovela u djelo, izabravši skulpturu kao, kako ističe kustos Branko Franceschi, “poziciju na kojoj će sviti svoj jednostavni ležaj i tako svoj dugogodišnji rad na uključivanju nesvjesnih ljudskih energija u prostor praktične ljudske egzistencije simboličkim umjetničkim govorom učiniti prezentnim unutar velike tradicije neoavangardne umjetnosti.” Performans “Spavanje između neba i zemlje”, simbolički je markirao početak jednog perioda u kojem će snovi, kao i proces ljudskog spavanja i sanjanja zauzeti jedno od ključnih mjesta u umjetničinom radu. Snovi će odrediti i njezin odnos prema društvu. Naime, umjetnica u sanjanju vidi proces koji je sličan umjetničkom stvaralaštvu - “Dok sanjamo, svi smo umjetnici”, ističe Kata Mijatović - pa se na izvjestan način nadovezuje na tradiciju avangardnih poziva za demokratizaciju umjetnosti.
Kata Mijatović je diplomirala 1981. godine na Pravnom fakultetu u Osijeku. Od 1988. do 1991. godine bila je članica neformalne umjetničke grupe "Močvara" u Belom Manastiru. Akademiju likovnih umjetnosti upisuje u Firenzi 1991., a diplomu na odsjeku za slikarstvo stječe na ALU u Zagrebu. Od 2005. do 2019. voditeljica je Galerije AŽ u Zagrebu. Predstavljala je Hrvatsku na 55. venecijsnakom bijenalu. Za svoj rad bila je nagrađivana, a radovi joj se nalaze u zbirkama hrvatskih muzeja. Živi i radi u Zagrebu.

Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: iz arhive NMMU

Skip to content