Oznaka: Antun Augustinčić

Antun Augustinčić, Portret dr. Rafaela Dolinšeka,1929.

Antun Augustinčić
(1900 -1979. )
Portret dr. Rafaela Dolinšeka,1929.
lijevanje, bronca
45 x 18 x 24 cm
MG-2499

Studirao je kiparstvo na Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu od 1918. godine kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša, a od 1922. godine, kada je postala Kraljevska akademiju za umjetnost i obrt, nastavlja studij kod Ivana Meštrovića. Nakon diplome 1924. godine, kao stipendist francuske vlade odlazi u Pariz, gdje je studirao na École des Arts Décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. A. Injalberta. Godine 1925. izlagao je u Salonu francuskih umjetnika i 1926. u Salonu nezavisnih. Jedan je od osnivača društveno angažirane likovne grupe Zemlja (1929. – 1935.). Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1946. godine.
Sudjelovao je na brojnim javnim natječajima diljem svijeta te je stekao status majstora javnih spomenika. Njegovo shvaćanje realizma je između Meštrovićeve monumentalnosti i Kršinićeva lirizma. Antologijskim portretima ubraja se među najvažnije predstavnike hrvatskog psiholološkog portretnoga kiparstva.
Portret dr. Rafaela Dolinšeka izveden je kao plitko poprsje s glavom blago zaokrenuto na desno a dio vrata direktno naliježe na kameno podnožje. Puni, ovalni volumen glave je s visokim čelom, stisnutim tankim usnama i kosom začešljanom prema zatiljku. Realistički oblikovani fizionomijski detalji su sintetizirani u profinjen izraz lica dr. Dolinšeka, uglednog liječnika i velikog kolekcionara likovnih djela svojih suvremenika, čija se djela nalaze u NMMU.

Tekst: Tatijana Gareljić, Muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Antun Augustinčić, Usnula djevojka (Odmor), 1948.

Antun Augustinčić
Usnula djevojka (Odmor), 1948.
klesanje, mramor
88 x 50 x 60,5 cm
MG-1372

Uz Ivana Meštrovića i Franu Kršinića najznačajniji je hrvatski kipar 20. stoljeća. Studirao je kiparstvo na Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu od 1918. godine kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša, a od 1922. godine, kada je postala Kraljevska akademiju za umjetnost i obrt, nastavlja studij kod Ivana Meštrovića. Nakon diplome 1924. godine, kao stipendist francuske vlade odlazi u Pariz, gdje je studirao na École des Arts Décoratifs i na Académie des Beaux-Arts u klasi J. A. Injalberta. Godine 1925. izlagao je u Salonu francuskih umjetnika i 1926. u Salonu nezavisnih. Jedan je od osnivača društveno angažirane likovne grupe Zemlja (1929. – 1935.), i bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1946. godine.
Od 1930.-ih godina umjetnikov realistički stil u slobodnoj nemirnoj modelaciji originalne likovne ideje sugestivne dramatike pokreta i ekspresivnosti uočljiv je na figurativnim i konjaničkim kompozicijama uspješno primjenjivanog na brojnim javnim spomenicima realiziranim diljem svijeta.
Pribježište od monumentalnih spomenika Augustinčić je iznašao u dojmljivoj galeriji subjektivnog kiparstva ostvarenom u figurama žena i ženskih aktova povezujući objektivnu ljepotu i individualnu kiparsku projekciju. Klesarskim umijećem oblikuje Usnulu djevojku kao odjevenu bosonogu mladu ženu u sjedećoj pozi koja rukama obgrljuje koljena, glave nagnute na lijevo rame. Lirska figura u ljupkoj opuštenoj pozi odmaranja oblikovana je s dojmljivo predočenom neokaljanom nježnosti mladosti.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb