Aleksandar Srnec, Kompozicija T-24, 1959

Aleksandar Srnec
Kompozicija T-24, 1959
ulje na platnu
91 x 88 cm
MG-2576

Kompozicija T-24 Aleksandra Srneca primjer je radikalizirane geometrijske apstrakcije, karakteristične za umjetničku grupu EXAT 51, čiji je bio član. Djelo se temelji na dinamičnom rasporedu jednostavnih geometrijskih oblika – kvadrata, pravokutnika i linija – koji lebde na svijetloj površini, stvarajući uravnotežen, ali istovremeno ritmičan vizualni dojam. Kontrastna uporaba primarnih boja (crvene, plave, žute) i crnih elemenata naglašava dinamičnost kompozicije te odražava utjecaj konstruktivizma i suprematizma. Centralno smješteni dijagonalno orijentirani kvadrat djeluje kao stabilizirajući element u kompoziciji, dok su periferni oblici postavljeni tako da sugeriraju pokret i prostornu napetost. Srnec ovdje istražuje odnose plohe, boje i ravnoteže, koristeći minimalistička izražajna sredstva kako bi postigao čistu apstraktnu harmoniju.
Svoj umjetnički izraz gradio je kroz radikaliziranu geometrijsku apstrakciju, eksperimentirajući s kinetičkim skulpturama i lumino-kinetičkim istraživanjima. Već početkom 1950-ih konstruirao je prve mobilne kinetiče objekte slobodne kompozicije, dok se od 1962. intenzivno bavio svjetlosnim efektima u umjetnosti, razvijajući seriju luminoplastika i eksperimentirajući s čistim svjetlom. Od 1968. usmjerio se na stvaranje kinetičkih skulptura u visoko poliranim kovinama te na oblikovanje ambijentalnih instalacija. Kraće vrijeme bio je angažiran u području crtanog filma, no njegov glavni doprinos ostao je vezan uz inovativne forme apstraktne i kinetičke umjetnosti. Za svoj umjetnički opus dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 1999. godine.
Aleksandar Srnec pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1943. do 1949. godine, gdje je stekao temeljnu umjetničku naobrazbu. Bio je jedan od osnivača umjetničke grupe EXAT 51, koja se zalagala za sintezu umjetnosti i arhitekture te afirmaciju geometrijske apstrakcije.

Tekst: Lorena Šimić, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Aleksandar Srnec, Objekt 300877, 1977.

Aleksandar Srnec
(1924. – 2010.)
Objekt 300877, 1977.
aluminij, krom, elektromotor
42 x 33 x 33 cm
MG-3998

Hrvatski kipar, slikar, grafičar i dizajner pohađao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu od 1943. do 1949. godine. Bavio se i animiranim filmom.
Jedan je od ključnih protagonista likovne apstrakcije, progresivnog dizajna i suvremenih vizualnih komunikacija u Hrvatskoj nakon II svjetskog rata. Suosnivač je grupe EXAT 51 i aktivni je sudionik Novih tendencija – europskog pokreta sa snažnom hrvatskom recepcijom.

Svoj likovni izraz ostvario je u radikaliziranoj geometrijskoj apstrakciji. Početkom 1950-ih konstruirao je prve slobodno komponirane mobilne kinetičke objekte, potom je oko 1956. započeo eksperimente s pokretnim skulpturama i reljefima. Od 1962. posvetio se lumino-kinetičkim istraživanjima, a od 1968. problematici cjelovita ambijenta i izradi kinetičkih skulptura u visoko poliranim kovinama. Eksperimentirao je i s čistim svjetlom.

Prostorno – dinamički svjetlosni Objekt 300877 visoko je poliranih konkavnih površina, koji u svojoj konstrukciji pomoću elektromotora postiže kretanje i dinamične promjene. Vrtnjom objekta nastaju optički efekti koji stvaraju osjećaj dematerijalizacije objekta i prostora. Površine reflektiraju slike odraza vanjskog prostora kao i rasap crvene i zelene boje kojom su, sa unutrašnje strane kao dijelovi konstrukcije obojene savinute aluminijske trake.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb