Milivoj Uzelac, Alegorija glazbe, 1922. (detalj)

Milivoj Uzelac
Alegorija glazbe, 1922. (detalj)
ulje na platnu
209 x 100 cm
MG-1014

Slika Alegorija glazbe, karakterističnog formata uspravnog pravokutnika slikana je kao dio ciklusa za luksuzni salon Roberta Deutscha Maceljskog (Zagreb, 1884 – Auschwitz, 1943.), jednog od najpropulzivnijih kolekcionara i mecena na zagrebačkoj likovnoj sceni između 1910. i 1938. Pandan joj je Alegorija jeke, u postavu Jedan svijet izložena s druge strane okvira. Ciklus izveden za novoizgrađenu kuću Deutschovih obuhvaćao je još dvije dvostruke veće alegorije ljepote i rada. Veletrgovac drvom Robert Deutsch Maceljski sakupljao je i djela starih majstora, ikone, skulpture i predmete primijenjene umjetnosti.
Spram gotovo pustog, apstrahiranog krajolika konstruiranog širokim potezima kista i nijansama zelene, smeđe i modre boje, ističe se mišićavo, nago tijelo ženske figure okrenuto leđima promatraču. Ekspresionistički tretman boje dodaje dubinu slici, a odvažni potezi kista pridonose simbolističkom sentimentu, dodatno naglašavajući alegoriju glazbe. Uzelac kreira suvremenu, urbanu antičku muzu koja poput Euterpe nježno usnicama prislanja flautu. Dubinski redukcionizam i oplošenje slike tipični su unutar autorova opusa početkom 1920-ih kada dominira utjecaj kubo-konstruktivizma i ekspresionizma forme.
Milivoj Uzelac (Mostar, 1897 – Pasto Sobre, Cotignac, 1977.) u Zagreb je došao 1912. Kratko je studirao grafiku pa slikarstvo, a već 1915. od mobilizacije bježi u Prag gdje je povremeno studirao i radio u ateljeu Jana Preislera. U Pariz je otišao 1923. Iako je zapravo kratko živio u Hrvatskoj, Uzelac je u domovini redovito izlagao te je osobito snažno utjecao na novu generaciju naših slikara između dva rata.

Tekst: Marta Radman, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content