Joza Turkalj, Akt djevojke (Plesačica), 1920.

Joza Turkalj
(1890. – 1943.)
Akt djevojke (Plesačica), 1920.
lijevanje, bronca
45 x 11 x 9,5 cm
MG-1968

Hrvatski je kipar s istaknutim medaljerskim opusom. Pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu (1910. – 1914.), gdje su mu mentori bili R. Valdec i R. Frangeš-Mihanović, a usavršavao se u Beču (1920. – 1922.).
Autor je brojnih nadgrobnih i javnih spomenika, među kojima se ističu oni na groblju Mirogoj i park-šumi Maksimir u Zagrebu. Njegovi portreti odlikuju se čistom modelacijom i svedenim osnovnim obrisima lica, primjerice Glava kćeri i Dječja glava (1935.), te sažeto koncipiran Autoportret (1938. godine). Na realističan i pročišćen način reproducira karakterističnu dinamiku tijela na sportskim plaketama i medaljama, koristeći kontraste svjetla i sjene, što je osobito vidljivo na Nagradnoj plaketi HAŠ.K. iz 1934. godine.
Kao i ostali kipari Proljetnog salona (1916. – 1928.), često je oblikovao žensku figuru. U ranijem razdoblju izrađuje djevojačke statuete s poetiziranom redukcijom oblika (Plesačica, 1920.; Djevojački akt koji raspliće kosu,1925.), dok kasnije prikazuje bujna ženska tijela u duhu realizma četvrtog desetljeća, zasnovana na modelu i pokretu, primjerice Ženski torzo (1938. godine).
Plesačica je prikazana kao idealizirani akt vitke djevojke arabesknih linija, s izraženom gracioznošću i lirskom lakoćom pokreta. Prikazana je u stojećem stavu, zaustavljena u trenutku plesnog koraka – noge su joj na prstima, blago povijene u koljenima i fiksirane na tanku brončanu postolju. Lijeva ruka uzdignuta je iznad glave, dok je desna savijena u laktu s dlanom okrenutim prema van. Lice je fino modelirano, a cijela figura je s glatkim plohama i zatvorenim oblim volumenima. Skladna obrisna linija dodatno naglašava ljepotu forme. Posebno dojmljiva igra svjetla i sjene na fluidnim površinama volumena doprinosi dinamičnosti i izražajnosti skulpture.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb