Ana Opalić Edita, Petrova ulica, Zagreb, 2000.

Ana Opalić
Edita, Petrova ulica, Zagreb, 2000.
crno-bijela fotografija, papir
cjelina s okvirom: 68 x 64 cm
fotografija: 39 x 39 cm
MG-7011

Ana Opalić (1972.) diplomirala je TV i filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu 1997., a 2003. godine predstavljala je Hrvatsku na pedesetom Bijenalu u Veneciji s fotografom Borisom Cvjetanovićem.
U brojnim fotografskim serijama portretira članove obitelji, prijatelje, pa čak i životinje u njihovim prirodnim staništima. Fotografija prikazuje blisku prijateljicu i kolegicu umjetnicu Editu Schubert (1947. – 2001.) za čije je tridesetogodišnje umjetničko djelovanje karakteristična konstantna potreba za istraživanjem različitih umjetničkih medija. Opalić istovremeno bilježi ne samo trenutak zamrznut u vremenu nego i priču o otpornosti i prkosu društvenim ograničenjima.
Pozicionirajući subjekt u maniri klasične portretne fotografije, otkriva zajedničku svijest o fotografskom procesu. Pritom njezin rad nadilazi puku dokumentaciju jer istražuje složenost identiteta i stereotipa kroz intimne portrete. Kroz objektiv se suočava s dihotomijom prihvaćanja i diskriminacije, naglašavajući višestrukost identiteta i važnost samoizražavanja usred pozadine ukorijenjenih stereotipa, posebno prema LGBTIQ+ zajednici. Svojim radom Opalić poziva gledatelje da se suoče s predrasudama i prihvate bogatstvo ljudskog iskustva, nadilazeći okvire stereotipa.

Tekst: Marta Radman, kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ivan Posavec, Zagreb Maksimir, 2000.

Ivan Posavec
Zagreb Maksimir, 2000.
(Iz ciklusa Horizonti / Dolje tvrdo, gore visoko)
MG-8256

Ivan Posavec spada u generaciju fotografa koja se umjetnički formirala u okviru zagrebačke supkulture 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. Prve fotografije objavljuje u omladinskom tisku (Polet, Studentski list itd.) i to će novinarsko okružje za jedan dugi period odrediti njegov rad. Koncerti, radne akcije, politički skupovi, život seoske i gradske omladine itd – sve su to motivi koje nalazimo na njegovim fotografijama. Nakon gašenja omladinskog tiska, rata i potpune društvene promjene, Posavec se okreće drugim temama, među kojima fotografske panorame zauzimaju posebno mjesto. U seriji panorama, od kojih jednu donosimo ovdje, proces rada počinje s antikvarnim ruskim fotoaparatom FT-2 namijenjenim panoramskim snimkama za potrebe vojske. Posavčeve panorame prikazuju neatraktivne prizore (park Maksimir, savski nasip, polje, šuma). Nema na njima puno, gotovo ništa od kulturnih znakova i simbola koji su obilježavali njegove rane fotografije (poznata lica, golo tijelo, srp i čekić, prva pričest itd.). U tim jesenskim ili zimskim i često maglovitim pejzažima, tišina je jedini sadržaj fotografija.

Ivan Posavec rođen je 1951. u Dužici kraj Siska. Diplomirao je filmsko snimanje na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju 1980. u klasi Nikole Tanhofera. Fotografiju je magistrirao 1984. kod Dragoljuba Kažića na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu. S Mijom Vesovićem 1979. je osnovao grupu MO (Meko okidanje).
Nagradu „Tošo Dabac“ dobio je 1992., a Nagradu Grada Zagreba 2003.

Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Fotografija: Ivan Posavec, iz foto-arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb