Sofija Naletilić Penavuša, Sve moje životinje, 1988.

Sofija Naletilić Penavuša
(1913. – 1994.)
Sve moje životinje, 1988.
drvo, boja
76,5 x 140 x 137,5 cm
MGP-1095

Sofija Naletilić bila je samouka hercegovačka naivna kiparica. Od 1977. u drvu je oblikovala biblijske prizore, likove povijesnih i legendarnih osoba te mnogobrojne životinje (kornjače, žabe, ptice, mačke, pse, konje i dr.). Fantastiku njezinih kipova ističu razigrani obrisi drva i česta uporaba žarkih boja. Tijekom svoje umjetničke karijere izradila je nekoliko tisuća drvenih skulptura – drvljača, kako ih je sama nazivala.Prije svega je bila vrstan animalist. Najvrjedniji i najbrojniji dio autoričinog opusa čini njezin »bestijarij« – skulpture simplificiranih i stiliziranih životinja oblikovanih i obojanih s dozom mističnosti i snoviđenja.
U kasnijim djelima formu joj daje sam oblik drva, pa tako nastaje sve više skulptura većih dimenzija sa kompozicijama životinja metaforičnog i simboličnog značenja, kao što je drvena skulptura Sve moje životinje izvedena iz jednog komada drva iz kojeg izrastaju glave divlje snage potencirane vibrantnim sjajnim koloritom.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Boris Bućan, Pas, 1988.

Boris Bućan
Pas, 1988.
ulje/platno
140 x 90 cm
MG-5595

Boris Bućan najizrazitiji je grafički dizajner među slikarima i najistaknutiji slikar među grafičkim dizajnerima. Njegove ulične slike s namjerom su često slikovite, a slike ostvarene verbalno-vizualnim kôdom nerijetko plakatne. Vrijednost i valorizacija Bućanovih plakata internacionalna je i svjetski autoritetna. Njegovo oglašavanje je inventivno, zakučasto, istinski likovno i nimalo nevino. Stoga je njegov plakat i antiplakat (N. Beroš), a njegovo rasno slikarstvo često slikovna verbalizacija. Studij slikarstva upisuje na ALU-u u Ljubljani 1967., a slikarstvo je diplomirao na ALU-u u Zagrebu 1972. Prema B. Franceschiju Bućan je jedan od najuspješnijih umjetnika koji su se krajem 60-ih okupili oko programa Galerije SC. Prema istome autoru Bućana karakterizira otpor spram institucionalizirane umjetnosti intervencijama bojanja grada, a prekoračenjem medijskih i klasnih razgraničenja potiče ekspanziju i ekstenziju umjetnosti u stvarni život. U likovnosti istražuje problematiku anonimne medijske poruke koju subjektivizira duhovitim intervencijama u predložak (Bućan Art, 1973.). U plakatima velikih dimenzija vezan je uz pop-art i konceptualizam uspješno anticipirajući postmodernizam (I. Stravinski, Žar ptica, 1983.). Slika Pas iz 1988. utjelovljenje je nagonske energije u motiv životinje koja prožima cijeli ekspresivni prizor. Predstavljao je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 1984. te na Bijenalu u São Paulu 1979. i 1989. Djela mu se nalaze u svjetskim muzejima poput MoMA-e i Cooper-Hewitt Museuma u New Yorku, Staatliches Museuma für Augewandte Kunst u Münchenu, State Library of Victoria u Melbourneu i Deutsches Plakat Museuma u Essenu. Redoviti je član HAZU-a od 2006.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb