Mladen Stilinović
Eksploatacija mrtvih, 1986. - 1990.
drvo, metal, staklo, tekstil, papir
dimenzije varijabilne
MG-6342(26-47)
Kada je Mladen Stilinović (1947-2016.) u zagrebačkoj Galeriji PM 1988. održao svoju izložbu “Eksploatacija mrtvih”, povjesničarka umjetnosti i kustosica Branka Stipančić u jednom je osvrtu precizno opisala postav izložbe: “Izložba započinje fotografijom Kazimira Maljevič na samrti, završava praznim pločama s florom, a sav prostor između gusto je ispunjen slikama koje su kopije ili interpretacije djela suprematizma, socijalisitičkog realizma i geometrijske apstrakcije pedesetih godina; kolažima s fotografijama političkih skupova, radnih akcija, sletova, groblja...Nebrojeno puta na njima se javljaju kvadrat, trokut, zvijezda, križ, tvornica, Sunce, zastava...a između nih smještena su oslikana odijela, kravate, kruh, kolači i table s tekstovima “Eksploatacija mrtvih”, “Mrtvi optimizam”, “Juriš kolači”…”. Ukupno je, navodi Stipančić, 350 objekata ispunjavalo prostor galerije. Premda je “Eksploatacija mrtvih” kao ciklus datirana u period između 1984. i 1988., Stilinović je nastavio s njegovim prezentiranjem, proširujući izvorni postav izložbe u ovisnosti od izložbenog ili društvenog konteksta. U intervjuu objavljenom u katalogu zagrebačke izložbe, na pitanje o naslovu izložbe, Stilnović je odgovorio kako postoji nešto licemjerno u imenovanju našeg posezanja za djelima prošlih povijesnih razdoblja obnovom, tradicijom ili nostalgijom. Riječ je prije, naglašava Stilinović o eksploatiranju “mrtve vjere, ideologije i slikarske poetike na najneodgovorniji, najagresivniji i najdosadniji način”. Uočivši da je umjetnički postmodernizam tradiciju pretvorio u niz površnih postupaka i sterotipnih znakova, Stilinović je bio jedan od rijetkih umjetnika koji je u toj pojavi prepoznao novi oblik ideološke manipulacije, razotkrivajući ju isprva na području kasnog socijalističkog društva, a zatim, nakon pada Željezne zavjese - kao neki zakašnjeli prorok - i na Zapadu. Svjestan da umjetnost također reproducira dio društvene moći – otuda mnogobrojne reference na rusku avangardu i socijalistčki realizam - Stilinović je bio dovoljno iskren da osvijesti vlastitu poziciju. “Nema umjetnosti bez posljedica”, izjavio je upravo povodom izložbe u Galeriji proširenih medija. Na problematičan odnos između umjetnosti i ideologije, Stilinović je u “Eksploataciji mrtvih” odgovorio humorom i ironijom, pa pristupajući ovom radu, taj duh ne treba gubiti iz vida.
Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb