Oznaka: 1980.

Dubravka Babić, Sam III, 1980.

Dubravka Babić
Sam III, 1980.
tuš
72 x 58 cm
MG-4138

Tankim, finim linijama prikazana su tri muška tijela. Da je riječ o muškim tijelima, pored anatomije, sugerira nam i naslov crteža. Premda su muška tijela gola, teško je reći da nose erotsko značenje. Dva tijela prikazana su kako leže s licem prema dolje. Na mjestu gdje bi trebao biti pod, nacrtano je nekoliko četvorina, ali one kao da prikazuju zrcalo, a ne podnu površinu. Je li Dubravka Babić prikazala svoju varijantu mita o Narcisu? Crtež je u svakom slučaju otvoren različitim interpretacijama. S obzirom na cjelinu autoričinog rada, u kojem prevladavaju vitalistički motivi životinja i ljudi u pokretu, bilo bi zanimljivo tumačiti ovaj crtež u kontekstu melankolije, odnosno (ne)određenog gubitka . I zadnja, ali ne i manje važna stvar na koju treba skrenuti pozornost u vezi ovog crteža je činjenica da je žena prikazala nago muško tijelo, a to je nešto što je čak i u okvirima domaće suvremene umjetnosti rijedak slučaj.
Dubravka Babić je 1974. završila grafiku na zagrebačkoj Akademiji za likovnu umjetnost, da bi na istoj ustanovi 1995., kao prva žena u povijesti, počela obnašati funkciju dekanice. Za svoj je grafički i crtački rad nagrađena je sa 16 domaćih i međunarodnih nagrada. Živi i radi u Zagrebu.

Tekst: Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Nina Ivančić, Sunce 12, 1980.

 

Nina Ivančić
Sunce 12, 1980.
ulje na platnu
90 x 100 cm
MG-4085

Slikom Sunce 12, podijeljenom u više neravnomjernih polja umjetnica Nina Ivančić nagoviješta geometrizaciju kojom će se u potpunosti početi baviti od 1986. odlaskom u New York. Dinamičnost ostvaruje kontrastom toplih na jednoj strani slike i hladnih boja na drugoj te debelim i jasnim nanosima kista iste na platnu. Sunce 12, umjetnice koja se formirala unutar tradicionalnog slikarskog medija sredinom 70-ih, u vrijeme promocije novih medija i materijala, svakako je pokazatelj njezine pozicije jedne od vodećih ličnosti nove slike.
Nina Ivančić rođena u Zagrebu 1953. Umjetničko obrazovanje započinje studijem slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Šime Perića. Nakon završetka studija, 1977., nastavlja usavršavanje u Majstorskoj radionici za slikarstvo u Zagrebu kod oca i prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Uskoro dobiva Fulbrightovu stipendiju za slikarstvo MFA Program in Painting na Columbia University u New Yorku, gdje boravi i stvara od 1986. do 1993. godine. Od 1999. godine predaje slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu, a njezinu umjetničku karijeru obilježilo je više od trideset samostalnih i brojnih grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, uključujući Bijenale mladih u Parizu (1982.) i Bijenale u Veneciji (1986., 1995.). Njezini radovi nalaze se u mnogim privatnim i javnim zbirkama. Dobitnica je niza nagrada, među kojima valja istaknuti Binney and Smith Inc. Fine Art Achievement Award (New York, 1987.) i Vjesnikova nagrada za likovnu umjetnost Josip Račić (Zagreb, 2003.). Autoričina umjetnost pokazuje slojevitu umjetničku izvedbu koja nadilazi granice vremena i prostora.

Tekst: Lorena Šimić, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Zlatko Bourek, Beba (Puca) iz Bizovca, 1980.

Zlatko Bourek
(1929. - 2018.)
Beba (Puca) iz Bizovca, 1980.
poliester, kaširani papir
203 x 115 x 103 cm
MG-6902

Kipar, slikar, scenograf, kostimograf i autor crtanih filmova, diplomirao je kiparstvo i obradu metala na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (K. Angeli Radovani) 1955. godine. Od 1954. započinje bogatu animiranu produkciju u Zagreb filmu. Jedan je od osnivača u svjetskim okvirima značajne Zagrebačke škole crtanog filma i bio je scenograf za kultnu animiranu seriju Profesor Baltazar. Izvodio je figurativne kompozicije s elementima groteske, ironije i humora stvarajući originalnu verziju fantastičnoga realizma.

Plavo, žuto, bijelo obojana i opasana trobojnicom, skulptura Beba iz Bizovca tronoga je predimenzionirana ženska figura naglašenih dugih udova i groteskne privlačnosti. Oblikovana je kao hibrid između popularne i artističke percepcije. Elegancija stava sudara se s pojedinim grubo obrađenim segmentima, kao što su pažljivo modelirane noge konfrontirane s masivnim grudima koji se otvaraju poput ladica.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content