Vladimir Becić
Zidanje hidroelektrične centrale – Skretanje Neretve, 1949.
ulje/platno 60 x 75 cm
MG-880
Vladimir Becić (1886. – 1954.) jedan je od najznačajnijih i najtrezvenijih slikarskih predstavnika münchenskog kruga te jedan od predvodnika hrvatskog modernog slikarstva. Od nekolicine stilskih transformacija najvažnija su razdoblja münchenskooga kruga i vrijeme novih realizama 1920-ih. U prvoj fazi Akademije (1906. – 1909.), i poslije, Becić prenosi značajke tradicije i novoga, suvremenoga akademizma (H. von Habermanna), osebujnog realizma W. Leibla, kao i E. Manetovu rekapitulaciju Goyina i Velasquezova slikarstva. To se odražava u konstruktivnom i plastičnom stavu prema slici (Hrast, 1907., Autoportret s polucilindrom, 1909., Mrtva priroda, 1909.). Becić tada stvara minimalnim slikarskim sredstvima na način čistog slikarstva u suženoj, gotovo, akromatskoj gami. Prvi je hrvatski slikar koji tragom modernosti usvaja strukturu poteza – faseta P. Cézannea isprobavajući njegove tehnike u nizu pejzaža (Jablanovi, 1911.). Time prihvaća moderni izraz. Tijekom Velikoga rata 1916. – 1918. bio je ratni fotograf, reporter i ilustrator, a u Blažujskoj fazi od 1919. usvaja novim realizmima monumentalni neoklasicizam (Planinski pejzaž s potokom, 1923.). Od 1924. do 1947. radi kao profesor na ALU-Zagreb, a od 1929. djeluje u Grupi trojice gdje je zaokupljen koloristički izvedenim bosanskim i dalmatinskim krajolikom te žanr-prizorima (Dječak s kukuruzom, 1937.). Nakon Drugog svjetskog rata temom te motivima socrealizma, koji su kodirani raspršenim sezanizmom, kao i ovlašnim, skicoznim realizmom slika sistemu prigodne motive. Takav je i prizor Zidanje hidroelektrične centrale – Skretanje Neretve (1949.) gdje ubrzanim sliko-crtežom Becić stvara sumarnu formu dinamičnog, praktički ekspresivnog kolorističkog realizma sugerirajući svakodnevnicu izgradnje hidrocentrale Jablanica, perjanice obnove i izgrađivanja ondašnje SFRJ. Izlagao je na mnogobrojnim izložbama, a retrospektivne izložbe priređene su mu 1984. (Umjetnički paviljon) i 2018. (Galerija Klovićevi dvori). Od 1934. redoviti je član tadašnje JAZU.
Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.
