Oznaka: 1915.

Ivan Meštrović, Majka i dijete, 1915.

Ivan Meštrović
(1883. – 1962.)
Majka i dijete, 1915.
lijevanje, bronca
67,5 x 27,5 x 18,5 cm
MG-2831

Najveći hrvatski moderni kipar, školovan je u ozračju bečke secesije i njen je najistaknutiji predstavnik u mediju skulpture. Meštrovićeva monumentalna, religiozna i intimna djela pripadaju univerzalnim umjetničkim vrednota.
Nakon grandiozne secesijske faze i udaljavanjem od nacionalno mitologijskog ciklusa slijedi Meštrovićevo duhovno dozrijevanje i interes za općeljudske i univerzalne teme s religijskim postulatima. Tu promjenu u promišljanjima slijedi i stilska promjena sintetiziranjem gotičkih elemenata i blagi otklon od secesije. Preispitujući vlastitu nacionalnu iluziju pribjegava religioznim ekspresivnim motivima i izduženim likovima kao što je na svevremenskom prikazu majčinstva na ikoničnom djelu Majka i dijete postavljenim na visokom tronu, izduženih proporcija i suzdržane geste. Sjedeća figura žene i nagog djeteta u njenom krilu su frontalno postavljeni. Mlada žena je odjevena u tanku tuniku koja ocrtava liniju tijela i s rupcem je uz dugo lice blagog izraza, nakošene glave na lijevo na dugom vratu. I majka i dijete imaju uzdignute desne ruke poput prikaza bogorodice s malim Isusom na ikonama. Nago dijete punašnih obrisa tijela i glave naslonjeno je leđima na majčino tijelo sprijeda i oslonjeno je na lijevu prekriženu nogu žene. Elegancija i putenost dugih prekriženih nogu upućuju na svjetovni prikaz majke i djeteta.

Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalni muzej moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ivan Meštrović, Portret Ruže Meštrović, 1915.

Ivan Meštrović
(1883. – 1962.)
Portret Ruže Meštrović, 1915.
bronca
MG – 802

Ivan Meštrović najistaknutiji je hrvatski kipar prve polovice 20. stoljeća, koji je za svoga života postigao svjetsku slavu i priznanja.
Kiparstvo je studirao na bečkoj Akademiji od 1901. do 1905. godine gdje je na njegovo formiranje utjecalo sveukupno ozračje bečke secesije, čiji je neprijeporni predstavnik kiparstva. Dužnost rektora zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti obavljao je od 1923. do 1942. godine. Umjetničkim, profesionalnim i javnim radom upečatljivo je utjecao na suvremenike i mlađe kipare kao i na uspostavljanje hrvatske umjetnosti modernog doba.
Većina Meštrovićevih ranih radova je simboličke tematike, a reprezentativni primjer je Zdenac života iz 1905. godine ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Od početka svog golemog stvaralaštva prepoznat je kao izvanredan talent i veliki umjetnik s osebujnom i snažnom sposobnošću oblikovanja plastične materije, te je snagom individualnog talenta ostvario djela univerzalne vrijednosti monumentalne, religiozne i intimne tematike.
Meštrovićev cjelokupni kiparski opus prožet je portretnom plastikom i originalnim ženskim likovima. Portret tadašnje supruge Ruže Klein Meštrović je remek djelo elegantne geste, izveden u duhu secesije. Lice i visoko poprsje su stilizirani, a lagana dijagonalna torzija tijela naglašava pokret i dinamizira formu.

Tekst:  Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content