Oznaka: 1907.

Josip Račić, Gospođica u crnom, 1907.

Josip Račić
Gospođica u crnom, 1907.
ulje/platno
96,3 x 78,7 cm
MG-746

Nakon školovanja u Zagrebu, Josip Račić (1885.–1908.) 1904. godine odlazi u Beč, a potom u München u školu Antona Ažbea. Boravio je također u Berlinu tijekom 1905. godine. Iste godine upisao je crtačku školu Akademije likovnih umjetnosti u Münchenu kod Johanna i Ludwiga Hertericha te Huga von Habermanna. U Münchenu se družio s Vladimirom Becićem, Miroslavom Kraljevićem i Oskarom Hermanom, koji su u okviru Akademije postali poznati kao Die Kroatische Schule. Posljednju godinu svoga života, 1908. boravi u Parizu, gdje je naslikao niz vrijednih radova u tehnikama ulja i akvarela s prikazima pariških veduta i scena iz gradskog života sa suptilnim naznakama modernizma.
Na vertikalnom formatu, tamnom gamom boja prikazan je sjedeći lik žene u tri-četvrt profilu odjevene u crno, sa crnim šalom i bijelim ovratnikom. Glava joj je lagano nagnuta unazad prema lijevoj polovici slike, desna ruka savijena u laktu i oslonjena o bok, a lijeva ležerno položena u krilo, držeći smotani sivi ubrus. Riječ je o vještom i uvjerljivom tonskom slikarstvu, kakvo se podučavalo na Akademiji u Münchenu, naglašeno meke modulacije, tipične za Račića. Iako tradicionalno u izvedbi i koncepciji, svojom visokom kvalitetom i pogođenom psihologijom lika zauzima istaknuto mjesto unutar Račićeva opusa i hrvatskog slikarstva.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Vladimir Becić, Ženski akt s novinama (U atelijeru), 1907.

Vladimir Becić
(1886.-1954.)
Ženski akt s novinama (U atelijeru), 1907.
ulje / platno
100 x 85 cm
MG-850

Vladimir Becić (1886.–1954.) polazio je u Zagrebu privatnu slikarsku školu Mencija Clementa Crnčića i Bele Čikoša Sesije. Poput Miroslava Kraljevića, i on prekida studij prava te 1905. godine odlazi u München studirati slikarstvo. Ondje, između ostaloga, upisuje slikarsku klasu kod Huga von Habermanna, gdje se između 1905. i 1910. godine kreću i Račić, Kraljević i Herman (Minhenski krug). U Pariz odlazi 1909. godine i upisuje Académie da la Grande Chaumière. Tijekom duga života kretao se prostorima od Zagreba, Osijeka, Beograda, Bitolja do Blažuja kod Sarajeva, gdje gradi i atelijer. Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao dopisnik i ratni slikar časopisa L’Illustration na solunskom frontu.
Becićevo se slikarstvo kretalo u rasponu od minhenskog realizma, ekspresionizma i cézanneizma, preko magičnog do kolorističkog realizma.
Temi modela u atelijeru na slici Ženski akt s novinama (U atelieru) iz 1907. godine, uvođenje motiva raširenih, velikih novina u središtu desne polovice slike pridaje izrazito moderan prizvuk. Čin čitanja tiska, kao tekovine moderne civilizacije, nameće se tako kao alternativna, jednako vrijedna tema onoj navedenoj u naslovu samoga djela. Smješteni u interijeru atelijera, ženski akt, čiji se odraz glave oslonjene na ruku zrcali u pozadinskom ogledalu, i pas sklupčan uz njezina stopala, zajednjo s motivom novina čine središnji pravokutnik kompozicije. Slikani dugim, vidljivim potezom kista, u tamnoj gami boja oblici posjeduju jasnu, tipično becićevsku geometričnost kao poveznicu sa cézanneizmom “Minhenovaca”.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.

Oskar Herman, Portret djevojčice, 1907.

Oskar Herman
Portret djevojčice, 1907.
ulje / platno
55,7 x 45 cm
MG-896

Oskar Herman (1886.–1974.) studirao je slikarstvo u Münchenu kod Antona Ažbea, a potom na Akademiji. Od 1930-tih godina u teorijskim tekstovima Hermanovo se ime dodaje tzv. Minhenskom krugu (Račić, Kraljević, Becić). Uz boravke u Zagrebu, Berlinu i Parizu, u bavarskoj prijestolnici sve do 1933. godine Herman trajno živi. Razdoblje poslije Drugog svjetskog rata obilježeno je životom u Zagrebu, gdje između ostaloga tijekom razdoblja 1945.–1949. djeluje kao kustos Moderne galerije. Rani minhenski realizam tamnih tonova u Hermanovu kasnijem slikarstvu prerasta u izraziti kolorizam rastvorenih oblika.

Realistički Portret djevojčice iz 1907. godine, Herman je oblikovao münchenskim tonskom modelacijom. U inače tamnoj gami boja ističe se kolristički accent crvenog okovratnika i rukava majice te rumenilo obraza, usana i vrha nosa. Potez kistom je vidljiv i pastozan.

Tekst: Ivana Rončević Elezivić, muzejska savjetnica NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb 2022.

Skip to content