Oznaka: 1906.

Marko Rašica, Melankolija, 1906.

Marko Rašica
(1883.–1963.)
Melankolija, 1906.
ulje / ljepenka
34,6 x 34,3 cm
MG-6807

Dubrovčanin Marko Rašica (1883.–1963.) studira na bečkoj Akademiji od 1903. do 1907. godine pod značajnim utjecajem secesije, Gustava Klimta i profesora Rudolfa Bachera. Tijekom boravka u Beču bilježimo Rašičino okretanje melankoličnim i danteovskim temama, karakterističnim za književni i umjetnički pokret simbolizma na prijelazu stoljeća. Iz ovog nam je razdoblja sačuvana kompozicija Melankolija, naslikana 1906. godine. Kvadratni format slike podijeljen je vertikalno na dva polja: gornje crvenog neba u suton te donje kamene klupe u ljubičastim tonovima. Cijelom visinom slike po dijagonali iz gornjeg lijevog prema donjem desnom uglu, posjednut je akt pognute glave i ramena, ruku prekriženih u krilu, obavijen tamnom sjenom koja sugerira tjeskobu. Nakon izlaganja na Imperijalnoj austrijskoj izložbi u Londonu 1906. godine, Rašičin ugled među kolegama  i bečkom aristokracijom raste. U međuvremenu izlaže u Zagrebu, putuje u Ljubljanu, München, Italiju, Dubrovnik, Prag, Pariz i Nizozemsku, a u razdoblju 1910.–1917. godine živi u Zagrebu.

Tekst: Ivana Rončević viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Mirko Rački, Grad Dis, 1906.

Mirko Rački
Grad Dis, 1906.
ulje / platno
1240 x 1700 mm
MG-833

Omiljena tema simbolističkog slikarstva bile su teme iz književnosti, a osobito Danteov opus. Dante je nadahnuo i Vlahu Bukovca, ali je njegovo djelo ponajviše obilježilo rad slikara Mirka Račkog (1879.–1982.). Rački se Danteom počeo baviti na prijedlog Izidora Kršnjavog, koji je u to vrijeme preveo Božanstvenu komediju. Za hrvatsku verziju knjige Rački je izradio seriju ilustracija, kao i nekoliko velikih slikarskih adaptacija. Božanstvenom komedijom Rački se bavio gotovo cijelog života, a crteži, gvaševi i akvareli za prijevod Izidora Kršnjavoga izvedeni tijekom razdoblja 1904–07. godine, otkupljeni su 1911. na izložbi u Italiji i danas se nalaze u Kabinetu grafike u Firenci.
Danteov Grad Dis ostvario je snažan utjecaj u zapadnoj filozofskoj misli. Okružen zidinama duša, odjeljuje grijeh neumjerenosti prvih pet krugova pakla od krivovjerja šestog kruga te rijeke Stiks i Flegetont. Skicu za sliku Grad Dis, Rački je 1906. izveo za boravka u Veneciji. Slika u tipičnoj simbolističkoj maniri prikazuje Dantea i Vergilija kako u lađi prelaze rijeku prema najdubljim krugovima pakla. Horizontalna kompozicija u tamnim i nejasnim tonovima boje predstavlja motiv lađara na rijeci u zračećem ugođaju izmaglice nad vodama.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Menci Clement Crnčić, Bonaca, 1906.

Menci Clement Crnčić
(1865-1930)
Bonaca, 1906.
ulje / platno
94,6 x 140,7 cm
MG-441

Slikar i grafičar Menci Clement Crnčić (1865.–1930.) studirao je slikarstvo na Akademijama u Beču (1882. – 1884.) i Münchenu (1889.–1892.). Nakon što je kratko radio kao učitelj slikanja na Obrtnoj školi u Zagrebu, preporukom Izidora Kršnjavoga 1894. godine dobiva stipendiju za studij grafike na Akademiji u Beču kod profesora Williama Ungera. U Zagreb seli 1900. godine, gdje 1903. zajedno s Belom Čikošem Sesijom otvara privatnu slikarsku školu, koja prerasta prvo u Višu školu za umjetnost i umjetni obrt, a potom u Likovnu akademiju na kojoj predaje od 1907.–1930. godine. Član JAZU postao je 1919. godine, a od 1920. do 1928. godine obnaša i dužnost ravnatelja Strossmayerove galerije u Zagrebu..
Menci Clement Crnčić jedan je od pionira moderne hrvatske grafike, a u slikarstvu su mu omiljena tema bile marine slikane pod danjim svjetlom i uvjerljivim realizmom u različitim vremenskim prilikama. Bonaca plijeni moćnim prikazom dvaju jedrenjaka na uljeno mirnoj površini mora. Bjelina jedara s modrim sjenama majstorski oslikana izranja iz pahuljasto-bijelih oblaka azurnog, vedrog neba.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb