Oznaka: 1899.

Vlaho Bukovac, Skica za Danteov “Raj”, 1899.

Vlaho Bukovac
Skica za Danteov “Raj”, 1899.
ulje / platno, 80,5 x 27,2 cm
MG-3893

Vlaho Bukovac (1855.–1922.) jedna je od ključnih osoba u umjetnosti i kulturi hrvatske moderne. Školovan u Parizu, poznat je po svojoj internacionalnoj karijeri (Francuska, Engleska, SAD, Beč, Češka). Bukovčevo slikarstvo stilski se kreće od akademskog realizma zagrebačkog razdoblja šarene škole do osebujnog priklona simbolizmu na portretima i aktovima iz posljednjih dvadesetak godina njegova života kada je radio kao profesor na praškoj Akademiji.
Naslikana u Cavtatu 1899. godine slobodnim i vidljivim potezom kista te svjetlim koloritom s naglašenim rumenim akcentima, Skica za Danteov “Raj” pokazuje Bukovca pri eksperimentiranju sa simbolističkim pristupu slikarstvu. Teme iz literature, osobito Dante, uvriježen su odabir europskog simbolizma. Suptilno interpretiran, ovaj pravac u umjetnosti postat će dominantan u Bukovčevu opusu tijekom posljednjih dvadesetak godina slikareva života u osubujnoj inačici njegova praškog divizionizma.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.

Slava Raškaj, Lopoči I, 1899.

Slava Raškaj
(1877.–1906.)
Lopoči I, 1899.
akvarel / papir, 63,1 x 75,4 cm
MG-539

Slava Raškaj (1877.–1906.) u hrvatskoj je povijesti umjetnosti značajna kao vrsna akvarelistica. Rođena je gluhonijema u Ozlju, koji joj je stalni motiv. Iz Ozlja je 1885.–1893. otišla na školovanje u bečki Zavod za gluhonijeme, a po povratku u Zagrebu od 1895. uči slikarstvo kod Bele Čikoša (1864.–1931.), koji je i uvodi u Društvo hrvatskih umjetnika. Posljedično, Slava Raškaj izlaže na Hrvatskom salonu 1898/99., austrougarskoj izložbi u Petrogradu 1899. i Svjetskoj izložbi u Parizu 1900., gdje uz dvije zagrebačke vedute izlaže i Lopoče iz Botaničkog vrta.
Akvarel s prikazom lopoča Slave Raškaj naslikan je u Botaničkom vrtu u Zagrebu, gdje je Bukovac u plain airu radio sa svojim učenicima. Zanimljivo je da postoji Bukovčeva vrlo slična kompozicija Lopoča iz Botaničkog vrta naslikana 1898. godine tehnikom ulja na platnu. U oba je slučaja riječ o plenerističkom načinu slikanja, izravnog i spontanog studiranja motiva na otvorenom pri punom sunčevom osvjetljenju. Neizostavna je i referenca na izbor monetovskog motiva lopoča.

Tekst: Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content