Nikola Mašić, Guščarica na Savi, 1880.-1881.

Nikola Mašić
Guščarica na Savi, 1880.-1881.
ulje/platno
92 x 227cm
MG-171

Nikola Mašić (1852.-1902.), poznat kao slikar kompozicija tzv. uljepšanog relizma, započinje školovanje na bečkoj likovnoj akademiji 1872. ali nezadovoljan programom iste godine nastavlja školovanje na minhenskoj akademiji. U Komponierenklassi Alexandra Wagnera stječe potrebno znanje za rad velikih figurativnih kompozicija. Blisko mu je slikarstvo Wilhelma von Lindenschmidta, slikara povijesnih kompozicija, čija paleta pod utjecajem moderne minhenske slikarske škole vremenom postaje svjetlija. Ljeto 1874. provodi u Rimu i okolici kako bi neposredno upoznao antičke spomenike što mu je trebalo služiti za slikanje budućih figurativnih kompozicija. Međutim, na skicama i studijama tada nastalim, vidljiva je fascinacija atmosferom i svjetlom juga. Za boravka u domovini slika u Posavini. U Parizu, 1878. posjećuje svjetsku izložbu i upoznaje japanizam slikara Marià Fortunya i Marsala. Godine 1879. kao cijenjen slikar dobiva atelje u Münchenu, putuje po Europi te prati likovna zbivanja. Zbog oslabljenog vida, konačno se 1884. vraća u Zagreb, najprije radi kao učitelj crtanja na Obrtnoj školi, a 1894. imenovan je ravnateljem Strossmayerove galerije.

Slika Guščarica na Savi, jednu je od ikona hrvatskog slikarstva 19. stoljeća. Mašić akademskim načinom komponira idiličnu genre scenu – u minhenskom ateljeu koristi studije nastale u ateljeu i one koje radi za vrijeme samotnih lutanja po Posavini. Likovi su slikani prema manekenima ili živim modelima koji se po potrebi oblače u određenu odjeću. Slika je podijeljena na dva različita dijela, lijevi građen u potpunosti aditivnim principom, dok je desni slobodno tretiran pa se predmetnost gubi u gotovo apstraktnim oblicima. Evidentan je dualizam Mašićeva cjelokupnog opusa – akademski pristup izmjenjuje se s intuitivnom potrebom za slobodnijim izrazom potaknutim slikanjem u pleneru.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Skip to content