Oznaka: 1839.

Mihael Stroy, Portret gospođe u crvenoj fotelji (Ana Sermage), 1839.

Mihael Stroy
Portret gospođe u crvenoj fotelji (Ana Sermage), 1839.
ulje na platnu
95 x 77 cm
MG-48

Mihael Stroy (Ljubno, 1803. – Ljubljana, 1871.) najznačajniji je slovenski slikar prve polovice 19. stoljeća i predstavnik srednjoeuropskog umjetničkog kruga. Po završetku bečke Akademije likovnih umjetnosti, došao je u Zagreb na proputovanju 1830. godine, te se zadržao sve do 1841. godine. Kretao se u umjetničkim krugovima koji su prihvaćali neoklasicizam, romantizam i bidermajer. Bavio se slikanjem portreta javnih ličnosti i uglednih građana, čime je prikazivao život i stil toga vremena, uz koje je slikao religiozne i žanr-prizore. Njegov opus ponajviše karakteriziraju ženski portreti u kojima postiže izrazitu psihološku preciznost. Ti portreti odlikuju su elegancijom i većinom su smješteni u romantične ambijente koji dodatno naglašavaju njihovu profinjenost.
Slika Portret gospođe u crvenoj fotelji (Ana Sermage) iz 1839. godine slijedi tradiciju reprezentativnih portreta u kojima su žene prikazane u pomodnoj eleganciji svoga vremena. Na slici je prikazana žena srednjih godina koja sjedi u crvenoj fotelji, s pogledom usmjerenim izravno prema promatraču. Obučena je u crnu dekoltiranu haljinu, a frizura joj je oblikovana u duge kovrče na kojima je pričvršćena marama. Oko struka i na krilu položen joj je kašmirski šal u plavim i crvenim nijansama. Posebno se ističu opuštena ramena žene te njezine bijele rukavice s mnoštvom nakita. Koloristički kontrasti i karakterizacija ličnosti čine ovaj portret jednim od najkvalitetnijih djela nastalih tijekom zagrebačkog razdoblja slovenskog umjetnika.

Tekst: Luciana Fuks, kustosica pripravnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Mihael Stroy, Portret senatora Kavića, 1839.

Mihael Stroy
(1803. – 1871.)
Portret senatora Kavića, 1839.
ulje na platnu
34x24cm
MG-65

Slovenski slikar Mihael Stroy jedan je od onih stranih slikara koji su svojim boravkom u Hrvatskoj izvršili značajan utjecali na kulturno-likovnu klimu u njoj. Našao se u Hrvatskoj u vrijeme snažnog nacionalnog uspona s generacijom mladih entuzijasta. Školovanje započinje na bečkoj likovnoj akademiji 1822. u vrijeme tamošnjeg likovnog smiraja i pojave autentične građanske umjetnosti povezane s austrijskim mentalitetom i podnebljem – bidermajerom. Riječ je o heterogenom stilu koji koristi elemente klasicizma, romantizma i realizma. Stroy dolazi iz Beča u Zagreb već 1830. gdje ostaje sve do 1842. Portretira diljem Hrvatske, po vlastelinskim dvorcima i kurijama u Hrvatskom zagorju, Varaždinu i Samoboru. U Hrvatskoj je izradio osamdesetak slika neujednačene likovne kvalitete, portreta, alegorije četiriju kontinenata za trakošćanski dvorac te nekoliko sakralnih kompozicija. Među često tipiziranim portretima s modnim detaljima i elegantnom impostacijom portretiranih osoba, izdvaja se muzejski Portret senatora Kavića iz 1839. kao jedan od vrhunca Stroyevih portretnih ostvarenja zagrebačkog razdoblja. Presijavanje svjetlosti na rumenom inkarnatu lica te na tamnosmeđoj kosi daju živost oficijelnom portretu. Bogatstvo crne koja nijansira u odnosu na različite materijale i kontrastira u odnosu na bjelinu košulju ukazuju na savršeno vladanje slikarskom tehnikom. Crvena baršunasta fotelja pak komplementarna je zelenoj pozadini. Kolorističkom virtuoznošću i kreativnošću oživljava portret klasično impostiranog senatora.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Franz Conrad von Hὂtzendorf, Tivoli, 1839.

Franz Conrad von Hὂtzendorf
Tivoli, 1839.
akvarel/papir
37,3 x 53cm
MG-97

Franz Conrad von Hὂtzendorf (1770.-1841.), samouki je slikar i učitelj na »osječkoj risarskoj školi« koji se došavši iz Brna preko Beča, udomaćio u Slavoniji. Prve likovne poduke dao je i svom sinu slikaru pejzažnih idila i ruina Hugu Conradu von Hὂtzendorf (1870?-1869.).
Franz Conrad von Hὂtzendorf slikarska znanja u svojoj sredini mogao je dobiti posredno putem ilustracija u knjigama. Vrijeme je to klasicističkog načina slikanja čija su osnovna počela zamišljanja «klasične ljepote« u smislu zadanih proporcija pojedinih likovnih prikaza i kompozicije, koristeći pritom motive iz antike. Zamišljanje idealnih prostora osnovna je likovna razlika u odnosu na romantizam koji se u svojoj inačici eskapizma likovno oslanja na neposrednu opservaciju prirode.
Tivoli, jedan je od čestih slikarskih klasicističkih motiva brojnih slikara od Nicolasa Poussina (1594.—1665.) na dalje. Svojevrstan eskapizam i poziv imućnim intelektualcima da posjete antički Rim u okviru »Grand Toura« bila je i  slika »Goethe u rimskoj campagni« Johana Heinricha Tischbeina (1751.-1829.).
Hὂtzendorf se na svojoj slici »Tivoli« drži klasicističkog linearnog smjenjivanja planova, umirenog sivo-zelenog kolorita, precizno iscrtavajući pojedinosti raslinja te tako petrificira prizor u kojem iznimku čini dinamičan prikaz bučnog vodopada. Prozračnost tehnike akvarela Hὂtzendorfu pomaže omekšati  strogost prikaza.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Mihael Stroy, Portret senatora Kavića, 1839.

Mihael Stroy
(1803. – 1871.)
Portret senatora Kavića, 1839.
ulje na platnu
34x24cm
MG–65

Slovenski slikar Mihael Stroy jedan je od onih stranih slikara koji su svojim boravkom u Hrvatskoj izvršili značajan utjecali na kulturno-likovnu klimu u njoj. Našao se u Hrvatskoj u vrijeme snažnog nacionalnog uspona s generacijom mladih entuzijasta. Školovanje započinje na bečkoj likovnoj akademiji 1822. u vrijeme tamošnjeg likovnog smiraja i pojave autentične građanske umjetnosti povezane s austrijskim mentalitetom i podnebljem – bidermajerom. Riječ je o heterogenom stilu koji koristi elemente klasicizma, romantizma i realizma. Stroy dolazi iz Beča u Zagreb već 1830. gdje ostaje sve do 1842. Portretira diljem Hrvatske, po vlastelinskim dvorcima i kurijama u Hrvatskom zagorju, Varaždinu i Samoboru. U Hrvatskoj je izradio osamdesetak slika neujednačene likovne kvalitete, portreta, alegorije četiriju kontinenata za trakošćanski dvorac te nekoliko sakralnih kompozicija. Među često tipiziranim portretima s modnim detaljima i elegantnom impostacijom portretiranih osoba, izdvaja se muzejski Portret senatora Kavića iz 1839. kao jedan od vrhunca Stroyevih portretnih ostvarenja zagrebačkog razdoblja. Presijavanje svjetlosti na rumenom inkarnatu lica te na tamnosmeđoj kosi daju živost oficijelnom portretu. Bogatstvo crne koja nijansira u odnosu na različite materijale i kontrastira u odnosu na bjelinu košulju ukazuju na savršeno vladanje slikarskom tehnikom. Crvena baršunasta fotelja pak komplementarna je zelenoj pozadini. Kolorističkom virtuoznošću i kreativnošću oživljava portret klasično impostiranog senatora.

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb