Kategorija: Događanja

U Oktogonu NMMU predstavljena monografija Jadranke Fatur Od koncepta do slike

U Oktogonu NMMU 20. svibnja predstavljena je monografija akademske slikarice Jadranke Fatur pod nazivom “Od koncepta do slike”, koju su uz uvodni govor ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branka Franceschija, predstavile autorica koncepcije Jadranka Fatur i urednica Branka Hlevnjak.
Monografija u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti s tekstovima Jadranke Fatur, Branke Hlevnjak, Zdenka Rusa, Milana Bešlića, Ljiljane Domić, Martine Munivrane, Jagora Bučana i Tonka Maroevića opremljena je fotografijama Gorana Vranića, a grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić. Ostvarena je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Zaklade Adris.

Foto: Goran Vranić i iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Marina Baričević, izložba ULUPUH-a u suradnji s NMMU-om

Marina Baričević
15.5. – 28.5.2025.
Autor koncepta: Branko Franceschi
Kustosica izložbe: Lorena Šimić

„Marinu Baričević pamtimo kao povjesničarku umjetnosti, utjecajnu likovnu kritičarku u tiskanim i elektroničkim medijima i autoricu niza likovnih monografija, te kapitalnih pregleda hrvatske umjetnosti keramike koji se bez nje ne bi dogodili. (…) U stilu pisanja njen se puritanizam realizirao u konciznim i komunikacijski jednostavnim prilozima usmjerenim prema funkcionalnom ostvarenju osnovnog profesionalnog cilja povezivanja umjetnika i njegovog rada s publikom, a monografska izdanja na poznavanju i proučavanju činjenica. U slobodnijim formama dopuštala je sebi slobodu da se u dočaravanju radne atmosfere i karakternih specifičnosti umjetnika otvori poetskom doživljaju njihove i svoje stvarnosti. Nije pravila razliku u pristupu umjetničkim zvijezdama i onima koji unatoč talentu iz različitih razloga nisu dosegnuli tu razinu slave. (…) … njena strast za afirmaciju keramike i keramičara, odnosno zanemarene umjetničke discipline i umjetnika za koje se a priori pretpostavlja da ne mogu biti nositelji povijesnih stvaralačkih vrhunaca, ima dublju, osobnu uvjetovanost. Nije u konačnici bitno da podršku zanemarenom, zaobiđenom, nerazmatranom, slabo vidljivom, neshvaćenom, tumačimo iz osobne povijesti, bitno ju je usvojiti kao profesionalnu obvezu i odgovornost i upozorenje da ne možemo sebi dozvoliti svjesno ili nesvjesno nekritičko priklanjanje kurentno dominantnom narativu. (…) Izložba koju organizira ULUPUH, udruga kojom je predsjedavala od 1983. do 1985. i koja joj je 2011. godine dodijelila Nagradu za životno djelo, zasnovana je na umjetninama iz njene zbirke koje je donirala Muzeju za umjetnost i obrt. Skromna u obimu, velika u sjećanjima i emocijama, izložba baš kako treba ukazuje na lik i djelo, jednu profesionalnu karijeru sa stavom.“ – Branko Franceschi, prilagođeno iz predgovora.

Posjetitelji će moći razgledati izložbu od 15. svibnja do 28. svibnja 2025. u Oktogonu, Ilica 5, Zagreb, od utorka do petka od 11 do 19 sati te subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati. Ulaz je slobodan za članove ULUPUH-a uz predočenje iskaznice, a za ostale posjetitelje ulaznica iznosi 5 €.

Organizator izložbe: ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti.

Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.
Izvor: : https://ulupuh.hr/marina-baricevic/

Predstavljanje monografije Jadranka Fatur, Od koncepta do slike

U Oktogonu NMMU (Ilica 5, Zagreb) 20. svibnja u 12 sati bit će predstavljena monografija "Jadranka Fatur - Od koncepta do slike" u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. U toj prigodi, uz pozdravni govor Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, govorit će autorica koncepcije i urednica Branka Hlevnjak.
Fotografije za monografiju s tekstovima Jadranke Fatur, Branke Hlevnjak, Zdenka Rusa, Milana Bešlića, Ljiljane Domić, Martine Munivrane, Jagora Bučana i Tonka Maroevića, snimio je Goran Vranić, a grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Monografija je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba i Zaklade Adris.

U povodu Međunarodnog dana muzeja autorsko vodstvo po izložbi “Magija slike” iz ciklusa “NMMU u gostima”

U povodu Međunarodnog dana muzeja u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu 17. svibnja u 11 sati vodstvo kroz izložbu "Magija slike" iz ciklusa "NMMU u gostima" održat će muzejski savjetnici Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Lada Bošnjak Velagić i Željko Marciuš i Antonija Škrtić muzejska savjetnica i kustosica Muzeja grada Karlovca.

Izložbom Magija slike predstavlja se odabir slika iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu koji upućuje na prošireno značenje slike temeljeno na stilskoj formaciji povijesnoga magičnog realizma kao stila koji nije jasno tipiziran, a kombinira realistične, racionalne i nadrealističke stilske elemente na fantastičan način s pomoću sneno-magičnih efekata u sofisticirano usloženim prizorima. Izložba nadilazi stilsku klasifikaciju likovne građe i u kronološkom rasponu od početaka 20. st. do suvremenosti prati zatravljenu magiju slike koja u djelima velikana hrvatskog slikarstva poput Ferde Kovačevića, Josipa Račića, Milivoja Uzelca, Ljube Babića, Vladimira Becića, Vladimira Varlaja, ali i Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Ferdinanda Kulmera, Zlatana Vrkljana, Željka Kipkea i drugih objedinjuje i magični realizam i metafiziku i nadrealno.

Nedjelja, 18. svibnja 2025. Međunarodni dan muzeja Radno vrijeme: 10:00 – 12:00 sati
Besplatan ulaz na izložbu Magija slike NMMU u gostima!

Više informacija: https://mgk.hr/gradski-muzej-karlovac/novosti/medunarodni-dan-muzeja-2025/
https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/izlozba/magija-slike-iz-ciklusa-izlozbi-nmmu-u-gostima/

Reprodukcije: Pogled na postav izložbe "Magija slike" iz ciklusa NMMU u gostima u Galeriji Vjekoslav Karas / Muzeji grada Karlovca / Foto Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Program Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u povodu Međunarodnog dana muzeja 2025.

📢 Program Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u povodu Međunarodnog dana muzeja 2025.
✨ ✨ ✨
"Vizije promjene: od nasljeđa do budućnosti"
16. svibnja s početkom u 13 sati
Galerija Josip Račić (Margaretska 3, Zagreb)
Oktogon NMMU (Ilica 5, Zagreb)

Program započinje posjetom izložbi "Georges Papazoff - Iz Zbirke Gueorgui Vassilev - 90 godina kasnije" u Galeriji Josip Račić https://nmmu.hr/.../georges-papazoff-iz-zbirke-gueorgui.../ na kojoj će publika imati priliku upoznati opus ovog značajnog europskog avangardnog umjetnika i razmisliti o ulozi povijesnog nasljeđa u današnjem
vremenu. Kroz promatranje i razgovor, potaknut će se pitanja o kontinuitetu i promjeni u umjetnosti, važnosti očuvanja baštine i mogućnostima reinterpretacije klasičnih djela.
Potom slijedi posjet Oktogonu NMMU, novom izložbenom prostoru Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i aktualnoj izložbi "Y–Z: Gradilište nove generacije" https://nmmu.hr/2025/04/14/y-z-gradiliste-nove-generacije/ gdje će sudionici sudjelovati u tematskom vodstvu i edukativnoj radionici Gradilište budućnosti, fokusiranoj na suvremenu umjetnost i njezinu ulogu u promišljanju identiteta, prostora i društva u tranziciji.
Kroz vodstvo kustosice izložbe Marte Radman istaknut će se kako umjetnost reflektira i oblikuje društvene promjene, a Oktogon će se sagledati kao simbolički prostor otvorenosti, dijaloga i budućih mogućnosti.
Na radionici koju je osmislila muzejska pedagoginja NMMU Lorena Šimić, sudionici će u grupama analizirati odabrana djela, interpretirati teme i prostorne odnose te izraziti vlastita razmišljanja kroz kratke verbalne i vizualne zadatke.
Program potiče osobnu refleksiju, aktivno promišljanje i razvoj vizualne pismenosti, dok kombinacija dvaju prostora – Galerije Josip Račić i Oktogona – simbolizira put od umjetničkog nasljeđa prema novim, još neizgrađenim vizijama budućnosti.
❗️Ulaz u Galeriju Josip Račić i Oktogon NMMU za sudionike programa 16. svibnja se ne naplaćuje.
❗️Galerija Josip Račić i Oktogon NMMU na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja bit će otvoreni od 10 do 13 sati, a ulaz će biti besplatan.

Reprodukcije: naslovne stranice kataloga izložbi "Georges Papazoff - Iz Zbirke Gueorgui Vassilev - 90 godina kasnije" u Galeriji Josip Račić i "Y–Z: Gradilište nove generacije" u Oktogonu NMMU / Grafičko oblikovanje: Ana Zubić

U Oktogonu NMMU predstavljen katalog izložbe Y-Z: gradilište nove generacije

U Oktogonu NMMU 14. svibnja u podne predstavljen je katalog izložbe "Y-Z: gradilište nove generacije" https://nmmu.hr/2025/04/14/y-z-gradiliste-nove-generacije/ koja je u istom prostoru otvorena do 17. lipnja 2025.
U toj prigodi uz ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i urednika publikacije Branka Franceschija govorila je kustosica izložbe Marta Radman.
Opsežan dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku, u izdanju Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, osim eseja kustosice Marte Radman donosi i životopise umjetnika (Mihael Bađun, Lora Elezović, Bartol Galović, Tomislav Hršak, Nikica Jurković, Mihael Klanjčić, Luka Kušević, Emanuela Lekić, Mia Matijević Akrap, Vida Meić, John Miličić, Alba Miočev, Luisa Pascu, Manuela Pauk, Nikola Pjevačević, Jurica Pušenjak, Josip Rončević, Matej Vuković i Iva Zagoda ) te opise njihovih prezentiranih radova. Fotografije postava kojima je katalog opremljen snimio je Goran Vranić, a grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Događanju je kao izaslanica ministrice kulture i medija RH prisustvovala Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija RH.
📷 © iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

Kolekcionar Gueorgui Vassilev u razgovoru za NMMU uz izložbu slika Georgesa Papazoffa iz njegove kolekcije u Galeriji Josip Račić

   

NMMU: Odakle ljubav prema umjetnosti?
Gueorgui Vassilev: Nije to nešto racionalno – to je čisto emocionalno. Zato je teško točno odrediti vrijeme ili mjesto kada je sve počelo. To je rezultat cjeloživotnog nakupljanja iskustava i osobnih borbi.

NMMU: Koje je prvo umjetničko djelo koje ste nabavili za svoju kolekciju?
Gueorgui Vassilev: Počeo sam skupljati prije otprilike 25 do 30 godina, isprva nabavljajući radove bugarskih suvremenih umjetnika koji su svijet promatrali na apstraktniji način. U to vrijeme još nisam imao jasno definiran koncept kolekcije. Sve se promijenilo kad sam naišao na obavijest o retrospektivnoj izložbi Georgesa Papazoffa u jednoj privatnoj galeriji u Parizu. Odmah sam otišao tamo, ali nažalost, stigao sam prekasno – izložba je već bila završila. Provirio sam kroz izlog i ugledao galerista unutra, pa sam pokucao. Da skratim priču, u galeriji je ostala samo jedna neprodana slika – nitko je nije kupio jer nije imala okvir. Zaljubio sam se u nju i kupio je. Od tada redovito posjećujem izložbe i međunarodne aukcije diljem svijeta.

NMMU: Jeste li prijateljevali s nekim od umjetnika čija djela posjedujete?
Gueorgui Vassilev: Nažalost, nisam imao priliku upoznati većinu njih za njihovog života. No, sada se trudim nadoknaditi to posjećujući i podržavajući mlade umjetnike kad god mogu.

NMMU: Koji su umjetnici zastupljeni u vašoj kolekciji ?
Gueorgui Vassilev: Od modernističkog razdoblja fokusiram se na Papazoffa i umjetnike povezane s École de Paris, poput Andréa Deraina, Julesa Pascina i Mana Raya. Što se tiče suvremene scene, posebno me zanimaju Christo, Liuba Boyadjieva-Wolf, Ivan Georgiev–Rembranda, Dimitar Kazakov i drugi.

NMMU: Odakle interes za Papazoffovu umjetnost? Je li vam poznat i njegov spisateljski opus i posjedujete li neki rad iz tog područja?
Gueorgui Vassilev: Osjećam duboku osobnu i intelektualnu povezanost s kreativnom energijom Papazoffa. Potekao je iz malog grada u ruralnoj Bugarskoj i postao prepoznat na europskoj umjetničkoj sceni. Na mnoge načine, mogu se poistovjetiti s njegovim putem. Ostao je povezan sa svojim korijenima, redovito se vraćajući u Bugarsku na izložbe, predavanja i pisanje. Papazoff je bio izuzetno talentiran – ne samo kao slikar, već i kao pisac. Posjedujem sve njegove knjige i uložio sam u prevođenje i izdavanje njegove autobiografije (izvorno napisane na francuskom) na bugarski.

NMMU: Kad ste se preselili u Švicarsku, i kako su izgledali vaši prvi dani tamo? Kako ste pronašli svoje mjesto na njihovoj kolekcionarskoj sceni?
Gueorgui Vassilev: Preselio sam se u Švicarsku kako bih nastavio svoje obrazovanje u financijama i pravu. Duboko sam zahvalan gradu Ženevi i njegovom kozmopolitskom duhu – pružio mi je slobodu i podršku da ostvarim svoje akademske ciljeve i započnem profesionalnu karijeru. Kolekcionari su često osamljeni po prirodi; uglavnom komuniciramo s povjesničarima umjetnosti, kustosima, galeristima i aukcijskim kućama.

NMMU: Podržavate mladu generaciju umjetnika u njihovom razvoju... Na koji način otkrivate najtalentiranije među njima?
Gueorgui Vassilev: Oslanjam se na svoj osobni osjećaj za estetske vrijednosti, ali kada je riječ o izgradnji kolekcije novih umjetnika, također vjerujem stručnosti kustosa, galerista i povjesničara umjetnosti.

NMMU: Postoji li neko umjetničko djelo koje biste željeli imati u svojoj kolekciji, ali se nikada nije našlo na aukciji?
Gueorgui Vassilev: Oh, ima mnogo. No, uvijek se mora usklađivati ambicija s dostupnim resursima.

NMMU: Osim strasti prema likovnoj umjetnosti, imate li možda neku drugu? Možda prema satovima ili automobilima...?
Gueorgui Vassilev: Ne, nisam zainteresiran za površinske prikaze uspjeha. Ono što mi je važnije su značajni projekti koje sam oživio.

NMMU: Jeste li sami ikada stvarali neku vrstu umjetnosti ili biste voljeli probati?
Gueorgui Vassilev: Ne. Moja uloga je diviti se i podržavati umjetnost — i tu se osjećam najsretnije.

Razgovarala: Lana Šetka © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: (1, 2) Kolekcionar Gueorgui Vassilev za vrijeme postavljanja izložbe Georgesa Papazoffa iz njegove kolekcije u Galeriji Josip Račić u Zagrebu / © Iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb
(3) Kolekcionar Gueorgui Vassilev i Maria Vassileva, kustosica izložbe Georges Papazoff - iz Zbirke Gueorgui Vassilev - 90 godina kasnije u postavu izložbe u Galeriji Josip Račić u Zagrebu / © iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

Povjesničarka umjetnosti Dajana Vlaisavljević, nekadašnja muzejska savjetnica NMMU o slici Georgesa Papazoffa iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koju je predstavila u okviru ciklusa “U fokusu” 2015.

Zgodna je koincidencija da se u Zagrebu ovih dana predstavljaju djela Georgesa Papazoffa iz Zbirke Gueorgui Vassilev devedeset godina nakon održavanja prve Papazoffove izložbe u Zagrebu, ali i deset godina od predstavljanja njegove slike Svjetlonoše – Luciferi iz 1929. iz Muzejske zbirke - izjavila je u povodu aktualne izložbe bugarskog slikara Georgesa Papazoffa u Galeriji Josip Račić Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica, koja je čitav svoj radni vijek (do odlaska u mirovinu početkom 2025.) provela u Modernoj galeriji, današnjem Nacionalnom muzeju Moderne umjetnosti - te nastavila - Bivšoj ravnateljici, Biserki Rauter Plančić predložila sam ciklus izložaba pod nazivom „U fokusu“ https://nmmu.hr/2015/06/11/u-fokusu-georges-papazoff/ kojima sam željela prezentirati važna djela iz muzejskog fundusa koja gotovo nikada nisu bila izlagana, a na neki su način izvan primarne sakupljačke politike Muzeja. U tom smislu, 2015., bilo je prikazano prvo djelo iz tog ciklusa - slika Svjetlonoše - Luciferi Georgesa Papazoffa iz 1929. Riječ je o ulju na platnu koje je za Muzejski fundus nabavljeno nakon Papazoffljeve izložbe u Modernoj galeriji 1934., kada je uostalom Galerija konačno dobila i svoj adekvatan prostor u Vraniczanyjevoj palači na Zrinjevcu. Tom prilikom slika je i temeljito restaurirana. https://nmmu.hr/2022/01/11/georg-papazoff-svjetlonose-luciferi-1929/https://nmmu.hr/2022/01/11/georg-papazoff-svjetlonose-luciferi-1929/
O izložbi Georgesa Papazoffa u Modernoj galeriji u Zagrebu (17. prosinca 1934. - 4. siječnja 1935)
Izložba Georgesa Papazoffa u Modernoj galeriji (održana od 17. prosinca 1934. do 4. siječnja 1935.) mnogo govori i o kulturnim radnicima Zagreba koji su uspjeli organizirati i prikazati opus modernističkog slikara u vrijeme njegove svjetske slave. Njihovu informiranost i agilnost potvrđuje i angažman na izložbi Nicholasa Roericha, slikara mistično-metafizičkih pejzaža. Iste godine u Modernoj galeriji bila je održana i izložba Fransa Masereela, a u Umjetničkom paviljonu bile su priređene izložbe suvremene europske umjetnosti - Izložba suvremene francuske umjetnosti 1933., Njemačka suvremena likovna umjetnost i arhitektura 1931. te izložba Georga Grosza 1932. Kulturna javnost bila je dakle već upoznata s modernističkim konceptima, pa tako i nadrealističkim. Do četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, odnosno u prvom povijesnom razdoblju pojavljivanja nadrealističkoga promišljanja i djelovanja, nadrealizam nije bio dominantan koncept u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, ali je bio prisutan na pojedinim djelima hrvatskih umjetnika te gotovo istodoban s pariškom scenom (Željko i Krsto Hegedušić, Drago Ivanišević, Leo Junek, Marta Ehrlich, Vanja Radauš, Josip Seissel) . Na izložbi Georgesa Papazoffa u Modernoj galeriji bilo je izloženo 57 suvremenih slika nastalih od 1929. do 1934., a pratio ju je katalog s dvjema reprodukcijama od kojih je jedna bila slika Svjetlonoše, iz istoimenog ciklusa. Nabavljena je nakon izložbe u Modernoj galeriji, a i danas se nalazi u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Tadašnji upravitelj Moderne galerije, Ivo Šrepel pored predgovora katalogu izložbe održao je i javno predavanje o slikarstvu Georgesa Papazoffa: U 11.00 sati prije podne održat će u Modernoj Galeriji Prof. Ivo Šrepel predavanje o idealističkoj umjetnosti/kubizmu, futurizmu, purizmu i nadrealizmu/u vezi sa izložbom slika G. Papazova - glasila je obavijest za javnost (Arhiv likovnih umjetnosti HAZU), a dnevni tisak popratio je održavanje izložbe. Za vrijeme održavanja zagrebačke izložbe Georges Papazoff održao u PEN-klubu predavanje jer se i sam bavio pisanjem. Dajana Vlaisavljević

Reprodukcije: (1) Georges Papazoff, Svjetlonoše, 1929. iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb (2) Katalog izložbe Georges Papazoff - slika Svjetlonoše iz ciklusa "U fokusu" / 18. lipnja - 6. rujna 2015. / Nakladnik: Moderna galerija, Zagreb / Foto: © iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb
(3) Povjesničarka umjetnosti Dajana Vlaisavljević, kustosica Maria Vassileva i kolekcionar Gueorgui Vassilev na otvorenju izložbe Georgesa Papazoffa u Galeriji Josip Račić 6. svibnja 2025. / Foto: © iz arhive Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

U Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu otvorena je izložba „Magija slike“

U Galeriji „Vjekoslav Karas“ u Karlovcu 7. svibnja otvorena je izložba „Magija slike“ druga u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima u 2025. Njome NMMU nastavlja ciklus fenomenoloških izložbi započet 2022., a kojim se Zbirka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti redovito prezentira i tijekom obnove matične zgrade. Koncepciju - koja nadilazi stilsku klasifikaciju likovne građe i u kronološkom rasponu od početaka 20. stoljeća do suvremenosti te prati zatravljenu magiju slike koja objedinjuje i magični realizam i metafiziku i nadrealno – u toj prigodi predstavili su muzejski savjetnici Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i autori izložbe Željko Marciuš i Lada Bošnjak Velagić . Uzvanicima su se potom obratili ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig i Tea Hatadi, savjetnica ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba. Izložbu je otvorila Draženka Sila-Ljubenko, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca.
Postav uz četrdeset i četiri odabrana djela velikana hrvatskog slikarstva iz vrijedne zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti poput Ferde Kovačevića, Josipa Račića, Milivoja Uzelca, Vladimira Becića, Vladimira Varlaja, Krste Hegedušića, Ivana Lackovića Croate, Miljenka Stančića, Ferdinanda Kulmera Zlatana Vrkljana, Željka Kipkea i drugih uključuje i tri koncepcijski odgovarajuće slike karlovačkih slikara Ljudevita Šestića, Višnje Ercegović i Alfreda Krupe iz zbirke Muzeja grada Karlovca.
Izložbu realiziranu međumuzejskom suradnjom Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba i Muzeja grada Karlovca zainteresirana javnost ima priliku razgledati do 15. lipnja 2025. Prati je informativni deplijan uz edukativni program koji uz vodstva s radnim listićem za srednjoškolce uključuje i vodstva i radionice za učenike osnovnih škola.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb.

U Galeriji Josip Račić otvorena izložba “Georges Papazoff – Iz Zbirke Gueorgui Vassilev – 90 godina kasnije”

Izložba "Georges Papazoff - Iz Zbirke Gueorgui Vassilev - 90 godina kasnije" otvorena je 6. svibnja u Galeriji Josip Račić. U toj prigodi uzvanicima se uvodno obratio Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a za odabrane slike iz zbirke Gueorgui Vassilev povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustosica Maria Vassileva istaknula je da pripadaju različitim umjetnikovim stvaralačim razdobljima i otkrivaju Papazoffova umjetnička istraživanja, eksperimentalni duh i izražajan vizualni jezik. Kolekcionar Gueorgui Vassilev, koji više od trideset godina živi i radi u Švicarskoj, izjavio je da osjeća duboku povezanost sa životnim putem Georgesa Papazoffa. „Poput „razmetnih sinova“ i on i ja ostavili smo svoje obitelji i domovinu u potrazi za širim svijetom — putem obilježenim znatiželjom, rizikom i preobrazbom.“ te dodao „Divim se Papazoffovoj hrabrosti i dosljednosti. Njegovo odbijanje da se prilagodi, obrana stvaralačke slobode i težnja prema rušenju granica i dalje me nadahnjuju. Bio je umjetnik koji je izašao izvan očekivanog — i ostao tamo.“
Izložbu je otvorila je NJ. E. gđa Iva Nikolaeva Kruleva, izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj koja je u svom govoru između ostalog izjavila: Večeras se u Zagrebu Papazoffi radovi izlažu po treći put. To se prvi put dogodilo na njegovoj samostalnoj izložbi koja se održala u razdoblju 17. prosinca 1934. do 4. siječnja 1935. godine. Tada je Moderna galerija otkupila njegovu sliku "Svjetlonoše", koju je 2015. godine ponovno izložio Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu – u ciklusu "U fokusu". Cilj projekta je bio izložiti posebno važna djela iz muzejskog fonda koja nisu dobro ili uopće nisu poznata javnosti, a nabavljena su na prvim izložbama održanim 1934. i 1935. godine u Vranyczanyjevoj palači, domicilnom mjestu Moderne galerije.
Još jednom zahvaljujem svima koji su nam omogućili da uživo vidimo slike bugarskog umjetnika Georgesa Papazoffa, „vrlo osebujnog, originalnog, velikog umjetnika, čija je umjetnost prihvaćena kao 'zasebna grana moderne umjetnosti'“, kako ga je Oskar Kokoschka definirao 1935. godine.
Otvorenju je prisustvovao i Nj.E. g. Urs Wolfgang Friedrich Wilhelm Hammer, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj.
Zagrebačka kulturna javnost na izložbi bugarskog slikara Georgesa Papazoffa, koja u Galeriji Josip Račić ostaje otvorena do 1. lipnja, uz slike Iz Zbirke Gueorgui Vassilev ima priliku razgledati i ulje na platnu Svjetlonoše iz 1929. iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Marije Vassileve, čije grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba. Sponzor: HP - Hrvatska pošta d.d.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb