Arhiva-NMMU-u-gostima – Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Plava – omiljena boja
izbor djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti

Izložba pod nazivom Plava - omiljena boja s dvadesetak odabranih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti bit će predstavljena od 24. listopada do 15. prosinca u Muzeju grada Šibenika. Riječ je o još jednoj u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima kojim se u suradnji s muzejskim i galerijskim institucijama u Hrvatskoj vrijedna Muzejska zbirka fragmentarno prezentira javnosti u vrijeme dok je Muzej zatvoren uslijed cjelovite obnove svog sjedišta - Palače Vranyczany-Dobrinović. Autorstvo izložbe potpisuje muzejska savjetnica NMMU Dajana Vlaisavljević, čija je intencija kroz prezentirane radove pokušati proniknuti u različite umjetničke pristupe i poimanja plave boje.
Plava je boja neba, noći, mora… te joj prirodne činjenice pridaju beskrajan - osjećaj beskonačnosti, dakle refleksivnosti. Ona je i najčešća boja vojnih i drugih službenih uniformi (što vuče korijene od kraljevske kićene odjeće). Muzejska slika Portret dr. Ive Maline Vlaha Bukovca iz 1899. reprezentativan je primjer takve prakse.
Plava ima dugu i kontradiktornu povijest. Kao vizualna činjenica par excellence pripisivana su joj različita simbolička značenja, a neka od njih sačuvala su se i u svijesti ili podsvijesti suvremenog čovjeka. Stoga tumačenje likovnih djela ne može ne uzeti u obzir socio-antropološki kontekst koji se duboko utkao u čovjeka. Međutim, asocijativnost plave tijekom povijesti se mijenjala - antički čovjek sasvim ju je drugačije pojmio od, recimo, srednjevjekovnog ili čovjeka iz razdoblja romantizma. U tom smislu zanimljiva je činjenica da se plava nekada smatrala toplom bojom te da su je na primjer antički Grci smatrali ružnom. Uspon plave počinje u srednjem vijeku, a povezivao se Djevicom Marijom, uobičajeno prikazivanom ogrnutom u plavi plašt koji simbolizira nebesku čistoću. U tom je smislu plava dugo smatrana „ženskom“, a crvena „muškom“ bojom simbolizirajući krv prolivenu u ratnim pohodima. U fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nalazi se nekoliko radova (npr. Nicola Consonija) na kojima je i nadalje ostao prisutan taj ikonografski moment. U smislu melankoličnog osjećaja plava boja svoj vrhunac popularnosti doživljava u razdoblju romantizma, a taj je sentiment ostao prisutan sve do danas. U likovnoj umjetnosti najčešća asocijacija na plavu boju povezana je s umjetnicima poput Vasilija Kandinskog i Franza Marca (Plavi jahač) koji su njome bili fascinirani te plavom Yvesa Kleina.
Oslanjajući se na povijest europskog slikarstva projekt analizira korištenje plave boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti u razdoblju od 19. stoljeća do danas, kao i koriste li je umjetnici i u kojoj mjeri imajući u primisli njezina simbolička značenja ili samo kao vizualnu činjenicu te koji su od njih skloniji koristiti je kao izvor simbolskih značenja, a koji su samo fascinirani njezinom kromatikom.

Umjetnici: Anton (Toni) Aron (1859.–1920.), Ljubo Babić (1890.-1974.), Menci Clement Crnčić (1865.-1930.), Josip Diminić (1937.-2019.), Oton Iveković (1869.-1939.), Ignjat Job (1895.-1936.), Vjekoslav Karas (1821.-1858.), Ljubo de Karina (1948.), Zlatko Keser (1942.), Miroslav Kraljević (1885.-1913.), Zvonimir Lončarić (1927.-2004.), Nikola Mašić (1852. – 1902.), Albert Mosè (1835.-1903.), Marijana Muljević (1948.), Josip Račić (1885.1908.), Ivo Režek (1898.-1979.), Nicholas Roerich (1874.-1947.), Rudolf Sablić (1916.-2012.), Marino Tartaglia (1894.-1984.), Milivoj Uzelac (1897.-1977.), Emanuel Vidović
(1870.-1953.)

Reprodukcije: Miroslav Kraljević (1885.-1913.): Pri toaleti (Djevojka u plavim čarapama), 1912. / ulje na platnu, 62,2x50,3cm / MG-773
Emanuel Vidović (1870.-1953.): Iz lagune, oko 1909. / ulje na platnu, 63x95cm / MG-6715
Josip Račić (1885.-1908.): Pred ogledalom, 1908. / ulje na platnu, 100x58,3cm / MG-2391 (naslovna fotografija)
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Izložba Drugost / Otherness iz Zbirke NMMU u Gradskoj Galeriji Labin

U potresu oštećenom Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti do daljnjeg je onemogućeno djelovanje u vlastitom prostoru, stoga svoju vrijednu zbirku predstavlja kroz gostujuće tematske izložbe u suradnji s muzejsko-galerijskim ustanovama u Hrvatskoj .
Fenomenološka izložba Drugost u autorskoj koncepciji kustosice NMMU-a Marte Radman, ranije predstavljena u Gradskom muzeju Križevci, a nedavno i u riječkoj Galeriji Kortil, od 29. lipnja do 31. kolovoza bit će prezentirana i u Gradskoj galeriji Labin.
Drugost tematizira sve ono što se smatra drugim, marginaliziranim, čime se autorica odlučila usmjeriti na pronalaske drugačijih narativa unutar poznatih i dosad neizlaganih djela iz vrijednih zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Fenomen sagledava kroz prizme društvenih preduvjeta, umjetnika i njihovog rodnog i spolnog identiteta kroz problematiku feminizma, dekolonizacije te rodne i LGBTQI+ teorije.
Za potrebe labinskog izdanja koncept izložbe proširen je i obuhvaća segment geografskog položaja Istre kao povijesne granične sredine isticanjem djela lokalnih umjetnika i onih koji su u Istri djelovali. Kustosica navodi kako je cilj prezentirati fenomen drugosti unutar kulturne produkcije zastupljene u zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti počevši od druge polovine 19. stoljeća naovamo.

„Koncept feminizma i rodne teorije, u kontekstu fenomenologije pojma drugosti, predstavlja ključnu tematsku okosnicu izložbe. Djelo „Autoportret“ Ruže Meštrović, slikarice i kiparice koja je zbog ljubavi prema Ivanu Meštroviću pretrpjela obiteljsku osudu i izopćenje, istražuje identitet i samoprezentaciju. U djelima Antuna Masle, „Nevjesta“, i Borisa Taszitzkoga, „Krpanje“, prikazani su različiti aspekti ženskih uloga. Dok „Odmaklo ljeto“ Josipa Biffela, s karakterističnim zagasitim koloritom, prikazuje tri mladića u melankoličnoj kompoziciji blisko metafizičkom slikarstvu, omogućujući čitanje rodnih uloga kroz socijalne i radničke teme.“ - pojašnjava Radman u tekstu uvodnika.

Izložbu u Gradskoj galeriji Labin pratiti će edukativni program za građanstvo, a do 31. kolovoz bit će je moguće razgledati u uredovno radno vrijeme.
Program Gradske galerije Labin realiziran je sredstvima Grada Labina, Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije.

Grafički materijali: Oleg Morović © Pučko otvoreno učilište Labin
Reprodukcije: Goran Vranić © NMMU

Morski lahor / Aktovi iz zbirke NMMU

Koncept: Branko Franceschi
Kustosi: Tatijana Gareljić, Željko Marciuš

Pod nazivom Morski lahor obuhvaćen je izbor aktova iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sa željom da izložba u vrućem urbanom okruženju kontinenta prizove svježinu morske obale. Plaže su prostori u kojima proživljavamo oslobađanje od stege odjeće, a tjelesnost postaje otvorena svačijem pogledu. Ovakvu, po tradicionalnim moralnim kanonima proskribiranu tjelesnost na masovnoj skali uživamo u modernoj epohi, a prije toga je u zapadnom civilizacijskom krugu nakon antike kultura tijela tolerirana i prakticirana jedino u umjetničkim atelijerima za potrebe vježbe ili izvedbe umjetnina namijenjenih intimnoj atmosferi spavaćih soba ili herojskih povijesnih kompozicija.
Izložba obuhvaća djela nastala u rasponu od 1907. godine do danas, izvedena u mediju ulja na platnu, bronci i mramoru te crno-bijeloj fotografiji. Izložba je uz dvije iznimke postavljena kronološki, te kao i dva prethodna postava umjetnina iz zbirke NMMU-a u Galeriji Artmark osmišljena s namjerom predstavljanja bogatstva i raznolikosti nacionalne likovne produkcije i muzejske zbirke. Prvo kronološko odstupanje je postav slike Vrijeme (Sad je hora) Roberta Auera iz 1925. među umjetnine izvedene u prethodnoj dekadi zbog spoja anakrone likovnosti i stilizacije modela u skladu s tadašnjom modom i dekadentnom senzualnosti. Drugo je postav fotografije Emil i Eva Sandre Vitaljić iz 1999. godine u koridoru Galerije koja temu izložbe kontekstualizira unutar vizualnog diskursa bliskog suvremenoj svakodnevnoj masmedijskoj komunikaciji.
Izbor umjetničkih djela predstavlja brzi razvoj interpretacije motiva ljudskog tijela tijekom dvadesetog stoljeća. Počinje s još uvijek akademskim studijama nagog, prvenstveno ženskog te u većoj ili manjoj mjeri senzualnog tijela s početka 20. stoljeća koje naginju verizmu, preko slobodnijih formi nadahnutih kubističkim i ekspresionističkim istraživanjima u međuratnom periodu, pa sve do izraza egzistencijalističke tjeskobe i neoklasičnih tendencija u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Već spomenuta fotografija Sandre Vitaljić, osim reinterpretacije motiva Adama i Eve kao jedinog dozvoljenog akta u srednjem vijeku, predstavlja afirmaciju ženskog pogleda u odnosu na cijelu povijest dominacije muške optike što se nadasve odnosi na temu akta, kao ključnu promjenu u vizualnoj kulturi dvadesetog stoljeća.

Umjetnici: Bela Čikoš – Sesija, Ivan Meštrović, Ivan Tišov, Juraj Škarpa, Miroslav Kraljević, Petar Dobrović, Robert Auer, Robert Frangeš Mihanović, Vladimir Becić, Vlaho Bukovac, Frane Cota, Ivo Kerdić, Ivo Režek, Jozo Turkalj, Marijan Trepše, Marino Tartaglia, Mila Wod, Milivoj Uzelac, Omer Mujadžić, Sava Šumanović, Frano Kršinić, Kosta Angeli Radovani, Ljubo Ivančić, Raul Goldoni, Slavko Kopač, Slavko Šohaj, Vjekoslav Rukljač, Željko Hegedušić, Ivan Sabolić, Josip Klarica, Sandra Vitaljić

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Dubravka Lošić
Punćela
izložba u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Galerije umjetnina iz Splita

DUBRAVKA LOŠIĆ
Punćela
Otvorenje 8. 6. u 12 sati
Kustos izložbe: Branko Franceschi

Izložba nazvana Punćela predstavlja poziciju Dubravke Lošić kao likovne umjetnice koja tradicionalni koncept štafelajne slike objedinjuje sa suvremenim stvaralačkim postupcima poput instalacije, asamblaža i korištenja netipičnih materijala. Osebujni izraz Dubravke Lošić oblikovan je tijekom, za nju formativnih, osamdesetih godina i snažnog otvaranja likovnosti prema slobodi sadržaja, forme, te kontaminaciji disciplina koju je kao stvaralačku paradigmu postavila teorija i praksa post-modernističke estetike i umjetničke prakse.

Uz portrete slikane u razdoblju od 2004. do 2012 na izložbi umjetnica predstavlja i izbor iz ciklusa: Imago anima (2012. – 2013.), Morske psine (1986. – 2013.), Lovci na snove (2015.), Lapad (2016.), Kiše Pariz (2018.), Lovci na vjetar (2018.), Alba Albula (2019.) kao i izbor iz recentnog ciklusa Tondo (2020. - 2022.).

Naziv Punćela, čahura dudovog svilca po konavoskom dijalektu, izabran je za poetski okvir ovog predstavljanja pri čemu je raznorodnom izboru objedinjujuća umjetničina tendencija prikrivanja ishodišnog motiva kompozicije koja se naposljetku kroz godine i u različitim metamorfozama koje izložba prati, poput leptira iz ličinke razvila u samodovoljnu estetsku činjenicu koja sumira sva umjetničina umjetnička i egzistencijalna iskustva. (iz teksta Branka Franceschija)

Postav izložbe, koji potpisuju Dubravka Lošić i Branko Franceschi, zamišljen je kao niz ulančanih ambijentalnih situacija, sukladno optimalnom poklapanju izložbenih galerija s referentnim ciklusima.

Dubravka Lošić obrazovala se sredinom osamdesetih godina po tradicionalnom kurikulumu zagrebačke Likovne akademije u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Njena je uronjenost u aktualna likovna zbivanja bila vidljiva namah, a slika-objekt će u većem ili manjem otklonu ostati područje njene prakse, bilo da je riječ o uže shvaćenom likovnom ili pak o scenografskom opusu koji je iz njega izveden. Po uvriježenom obrascu, umjetnička osobnost se unutar općih odrednica razvija uključivanjem akumuliranih osobnih iskustava i vlastitog osjećanja svijeta oblikovanog spregom kulturološkog i ambijentalnog ozračja. Splitska izložba predstavlja izbor iz opusa Dubravke Lošić koji je potvrđuje kao specifičnu i neusporedivu autoricu unutar hrvatske likovne scene. Živi i radi u Dubrovniku.

Izložba ostaje otvorena do 28.7.2024.
Izložba je realizirana u suradnji Galerije umjetnina s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti.
Izložba je financirana sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

U povodu zatvaranja izložbe, 9.rujna u 20 sati, na sceni HKD-a bit će izvedena predstava glumice Vesne Stilinović i performerice Vlaste Delimar pod nazivom “Prema dostojanstvu (starenja)” .

Reprodukcije: Dubravka Lošić, Tondo, foto Veronica Arevalo / Dubravka Lošić, Alba Abula, foto Veronica Arevalo / Dubravka Lošić, Lovci na vjetar, foto Damir Fabijanić / Dubravka Lošić, morske psine, foto Damir Fabijanić

https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1798/

Izložba “Drugost” iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
u Galeriji Kortil u Rijeci

Izložba Drugost https://hkd-rijeka.hr/dogadanja/drugost-izlozba-iz-zbirke-nacionalnog-muzeja-moderne-umjetnosti/ u autorskoj koncepciji kustosice NMMU Marte Radman, od 12. lipnja do 14. rujna, bit će predstavljena riječkoj kulturnoj javnosti u Galeriji Kortil. Postav će prikazati trideset odabranih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba u različitim medijima (slikarstvo, skulptura, fotografija, video i umjetnička instalacija), nastojeći pritom izazvati dominantni diskurs i dati prostor umjetnosti i autorima / cama koji su povijesno marginalizirani, potičući inkluzivniji dijalog o složenosti identiteta, (re)prezentacije i dinamike moći u svijetu umjetnosti. Kroz odabir naših vodećih autorica i autora izložba se bavi konceptom drugosti nudeći novu perspektivu i neka od mogućih čitanja izloženih djela nastalih u razdoblju od druge polovine 19. stoljeća do danas, razotkrivanjem i čitanjem društvenih preduvjeta, autocenzurom umjetnika, i značajem rodnog i spolnog identiteta u stvaralačkom izričaju, kroz problematiku feminizma, dekolonizacije te rodne i LGBTQI+ teorije.
Galerija Kortil ovu izložbu na kojoj će među ostalim biti prezentirani radovi Miroslava Kraljevića, Vlaha Bukovca, Milivoja Uzelca, Vere Fischer, Josipa Račića, Vlaste Delimar, Naste Rojc i Ksenije Kantoci ostvaruje u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti iz Zagreba (koji je zbog cjelovite obnove Palače Vranyczany-Dobrinović nakon potresa 2020. zatvoren do 2026.).

U povodu zatvaranja izložbe, 9. rujna u 20 sati, na sceni HKD-a bit će izvedena predstava glumice Vesne Stilinović i performerice Vlaste Delimar pod nazivom “Prema dostojanstvu (starenja)”.

Foto: Tanja Kanzir

Joško Eterović, Secundum minimum
Izložba u suradnji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba

JOŠKO ETEROVIĆ
Secundum minimum
26. 3. – 2. 6.2024.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba zajednički organiziraju veliku monografsku izložbu Joška Eterovića, jednog od najpoznatijih hrvatskih i riječkih likovnih umjetnika.
Nakon gotovo dvadeset godina i izložbe Od Prekinute linije do Mutacija 1970. – 2006., Joško Eterović se vraća u MMSU izložbom Secundum minimum, koja će premijerno predstaviti novi istoimeni ciklus Eterovićevih slika nastalih između 2019. i 2024. godine. Secundum minimum označava Eterovićev povratak estetici minimalizma i optičke umjetnosti pa uz recentne slike, a u svrhu njihove kontekstualizacije u njegovom bogatom opusu, izložba u uvodnom dijelu postava predstavlja i radove kojima je periodično iskazivao inklinaciju reduktivnom stvaralačkom principu. Kompozicije su fokusirane na interakciju elementarnih geometrijskih oblika poput krugova ili elipsi i dinamizirane sofisticiranim međutonovima komplementarnih boja. Slikarski koncept naglašava utjecaj i nasljeđe optičke umjetnosti sveden na minimalističku interakciju tri elementa: boju, liniju i oblik. Preciznost i jasnoća kojom odišu novi radovi, a koje se zasnivaju u izvedbi bojanih polja, međuodnosu formi i tenziji optičke igre, ukazuju na dugotrajnu, kontinuiranu i posve autentičnu umjetničku znatiželju i dosljednost umjetničkog istraživanja onkraj neprekidne izmjene dominantnih likovnih tendencija u pedeset godina tijekom kojih se razvija stvaralaštvo Joška Eterovića. U eri dominacije digitalnih medija u vizualnoj kulturi, a slikarstva figuracije u likovnosti, svježina postminimalističkih i neogeometrijskih konstelacija Joška Eterovića, predstavlja novi uzlet i reafirmira značenje neokonstruktivizma u suvremenoj umjetnosti i kulturi.

Izložba se otvara u utorak 26. ožujka u 19 sati i traje do 2. lipnja, i realizira se u svim izložbenim prostorima Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Kustos izložbe je Branko Franceschi, ravnatelj NMMU.
Izložba se realizira sredstvima Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija, Primorsko-goranske županije i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.

Fotografije: (1) najavni transparent za izložbu Joška Eterovića, Secundum minimum u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (2,3,4) radovi Joška Eterovića iz serije Secundum minimum, 2022. - 2023. / akrilik na platnu / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Izložba NMMU u gostima “Otkrivena drugost” u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja u Križevcima

„Otkrivena drugost“ naziv je izložbe Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci i jedna u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima koje će Muzej do završetka cjelovite obnove svog sjedišta palače Vranyczany - Dobrinović organizirati u suradnji s drugim muzejskim i galerijskom institucijama u Hrvatskoj i šire.

U autorskoj koncepciji kustosice NMMU Marte Radman postav s 26 odabranih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Gradskog muzeja Križevci objedinjuje slikarska i kiparska ostvarenja, fotografiju, fotokolaž, instalaciju, tapiseriju i objekte.

Umjetnici zastupljeni u postavu izložbe: NMMU: Miroslav Kraljević, Goranka Vrus Murtić, Ivan Sabolić, Anabel Zanze, Oscar Nemon, Valerije Michieli, Zvonimir Lončarić, Vera Fischer, Dimitrije Popović, Milivoj Uzelac, Sava Šumanović, Nives Kavurić – Kurtović, Oskar Herman, Neda Miranda Blažević – Krietzman, Ana Opalić, Sonja Kovačić – Tajčević, Anka Krizmanić, Vlasta Delimar, Renata Vranyczany Azinović, Ivan Kožarić, Milena Lah, Žanić Vlasta
GMK: Jelka Struppi-Wolkensperg, Nasta Rojc, Paula Kiepach-Nestoroff, Peppino Wieternik.

Izložba koja se u Likovnoj galeriji u Križevcima može razgledati do 16. ožujka popraćena je tekstom Marte Radman, koja u njemu piše: (…) U oblikovanju narativa za ovu izložbu cilj je izbjeći senzacionalističko preuveličavanje značenja ili pripisivanje značaja tamo gdje ono ne postoji. Intencija je ponuditi neka od mogućih čitanja predstavljenih djela. Naša percepcija oblikovana je onim što smo naučili prepoznavati, stoga je ključno neprestano preispitivati i širiti perspektivu. Čineći to, možemo otkriti alternativna tumačenja koja obogaćuju naše razumijevanje umjetnosti unutar različitih kulturnih okvira, nadilazeći puko estetsko uvažavanje. Aktualizacijom povijesnih fragmenata drugosti izložba izaziva ograničenja koja nameće modernistička paradigma povijesti umjetnosti i poziva na kritičko promišljanje. Cilj je prezentirati fenomen drugosti unutar kulturne produkcije zastupljene u zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti počevši od druge polovice 19. stoljeća naovamo. Prezentiranjem 22 djela iz Zbirke NMMU zajedno s četiri djela iz Zbirke GMK razotkrivamo i čitamo društvene preduvjete, autocenzuru umjetnika i značaj rodnog i spolnog identiteta u stvaralačkom izričaju, kroz problematiku feminizma, dekolonizacije te rodne i LGBTQI+ teorije. (…)

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Čarobni krajolici – izložba iz zbirke NMMU u galeriji Artmark

Nacionalni muzej moderne umjetnosti izložbom Čarobni krajolici u Galeriji Artmark nastavlja suradnju s istoimenom rumunjskom aukcijskom kućom. Galerijska djelatnost Artmarka u Hrvatskoj započela je u ljeto 2023. prezentacijom 26 ikoničkih radova iz fundusa NMMU na izložbi Ljetni preludij. Odabrana djela u kronološkom slijedu tada su predstavila razvoj hrvatske moderne umjetnosti od razdoblja akademizma krajem 19. stoljeća do visokog modernizma šezdesetih godina 20. stoljeća.

Izložba Čarobni krajolici također je utemeljena na fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i predstavlja kronološki razvoj žanra pejzaža unutar djelokruga Muzejske zbirke. Dvadeset i šest slikarskih ostvarenja za prezentaciju u postavu - nastalih u vremenskom rasponu od 1856. do 1980., odnosno od Huga Conrada von Hötzendorfa do Borisa Dogana - odabrali su muzejski savjetnici NMMU Lada Bošnjak Velagić, voditeljica Zbirke slikarstva 20. stoljeća od 1918. – 1945. i Željko Marciuš, voditelj Zbirke slikarstva od 1945., koji zajednički kustoski potpisuju ovaj gostujući projekt NMMU. Zagrebačka kulturna javnost izložbu u Galeriji Artmark imat će priliku razgledati od 24. siječnja do 25. veljače.

Umjetnici: Oton Iveković, Hugo Conrad von Hötzendorf, Ferdo Kovačević, Mato Celestin Medović, Gabriel Jurkić, Ignjat Job, Vladimir Becić, Emanuel Vidović, Karlo Mijić, Jerolim Miše, Oton Postružnik, Sava Šumanović, Vladimir Varlaj, Petar Dobrović, Ljubo Babić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Zlatko Prica, Frano Šimunović, Oton Gliha, Boris Dogan, Zlatko Keser, Slavko Kopač, Ivan Rabuzin, Oskar Herman

Reprodukcija: Oskar Herman, Pejzaž s tri stabla, 1963./ ulje na platnu / MG-2531 / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Kontinuirani muzejsko-edukativni projekt NMMU „10 škola-10 umjetnika“, 2023.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti zbog cjelovite obnove trenutno je iseljen iz palače Vranyczany – Dobrinović, u kojoj djeluje od 1934., pa svoj devetnaesti po redu cjelodnevni muzejsko – edukativni projekt „10 škola – 10 umjetnika“ organizira 15. prosinca u Galeriji Klovićevi dvori.
Projekt u autorskoj koncepciji dr.sc. Ivane Rončević Elezović, muzejske savjetnice i voditeljice Zbirke slikarstva 19. / 20. stoljeća od 1898. do 1918., kao i dosad uključuje srednje škole iz različitih dijelova Hrvatske, a ove godine u njemu sudjeluju: Klasična gimnazija Zagreb, Druga gimnazija Varaždin, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića iz Vinkovaca, Srednja škola Valpovo, Gimnazija Vladimir Nazor Zadar, XVI. gimnazija Zagreb, I. gimnazija Osijek, IV. gimnazija „Marko Marulić“ Split, Gimnazija Dubrovnik, Prva riječka hrvatska gimnazija. Tema projekta vezana je uz aktualnu izložbu posvećenu Ivanu Meštroviću u Galeriji Klovićevi dvori, a obrađuje se u radnim grupama koje čine tri učenika i profesor – mentor. Na taj način učenici stječu nova znanja i stvaraju nov odnos prema materiji koju obrađuju kao i instituciji muzeja, odnosno postaju istraživači i predstavljači svog projekta.
Stručna suradnica na ovogodišnjem projektu je Liljana Velkovski, muzejska pedagoginja Galerije Klovićevi dvori.

Za izložbu koju je Galerija Klovićevi dvori priredila u godini u kojoj se obilježava 140. godišnjica rođenja Ivana Meštrovića - dvije umjetnikove skulpture Portret Ruže Meštrović iz 1915. i Anđeo s frulom iz 1918. - posudio je Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Kiparom Ivanom Meštrovićem kroz prizmu njegovog odnosa sa suprugom Ružom, također umjetnicom, bavila se Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica i voditeljica Zbirka slikarstva 19. stoljeća (do „Hrvatskog salona“ 1898. ).

Popis tema i škola

Klasična gimnazija, Zagreb
tema: Javni spomenici Ivana Meštrovića

Druga gimnazija Varaždin
tema: Meštrović u zbirci NMMU, Zagreb
Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci
tema: Ruža i Ivan Meštrović
Srednja škola Valpovo
tema: Sakralno u djelu Ivana Meštrovića
Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar
tema: Motiv žene i majke u Meštrovićevom opusu
XVI. gimnazija, Zagreb
tema: Meštrović i Rodin
I. Gimnazija, Osijek
tema: Meštrović i secesija
IV. gimnazija "Marko Marulić", Split
tema: Meštrović i Društvo Medulić
Gimnazija Dubrovnik
tema: Meštrovićev mauzolej obitelji Račić (Gospa od Anđela) u Cavtatu
Prva riječka hrvatska gimnazija
tema: Značenje i uloga Ivana Meštrovića u hrvatskoj povijesti umjetnosti

Reprodukcije: Ivan Meštrović : Portret Ruže Meštrović, London, 1915./ bronca / 84,5 x 70,5 x 31,8 cm / MG-802
Anđeo s frulom, 1918./ bronca, 135 x 36 x 14 cm/ MG-814
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023

Moderna i suvremena hrvatska grafika i crtež – odabir iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Galeriji Vladimir Bužančić

Izbor djela za izložbu u Galeriji Vladimir Bužančić usredotočio se na crtačke i grafičke tehnike. Većina djela ostvarena je tradicionalnim crtačkim tehnikama (ugljen, olovka ili tuš na papiru). Kad je riječ o djelima s područja grafičke umjetnosti, ona možda najviše ukazuju na ulogu koju je u umjetničkom razvoju imala tehnologija, što je vidljivo u prevlasti tipično modernih grafičkih tehnika (litografija, serigrafija i kompjuterska grafika).
Uzmemo li u obzir da su djela prikazana na izložbi nastala u periodu od 1913. do 2015., moguće je na ovu prezentaciju muzejskog fundusa gledati kao na svojevrsni timelapse prikaz zbivanja u umjetnosti, prikaz u kojem je, naime, najvažnije ono što se najslabije vidi – proteklo povijesno vrijeme. - piše u uvodnom tekstu pratećeg deplijana izložbe Moderna i suvremena hrvatska grafika i crtež - odabir iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Klaudio Štefančić, viši kustos NMMU, voditelj Zbirke akvarela, crteža i grafike 19. i 20. stoljeća, koji ujedno potpisuje i izbor radova. Riječ je o izložbi koju Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 12. do 31. listopada realizira u suradnji s Galerijom Vladimir Bužančić u sklopu Centra za kulturu Novi Zagreb. Uz deplijan, izložbu u Galeriji Vladimir Bužančić prati i edukativni program.

Umjetnici zastupljeni na izložbi: Ivan Tišov, Sonja Kovačić-Tajčević, Ljubo Babić, Krsto Hegedušić, Marijan Detoni, Drago Ivanišević, Ignjat Job, Edo Murtić, Ferdinand Kulmer, Biserka Baretić, Miroslav Šutej, Nives Kavurić Kurtović, Ivan Picelj, Oton Gliha, Marta Ehrlich, Ivan Lovrenčić, Ante Kuduz, Dubravka Babić, Nina Ivančić, Vlado Martek, Nikola Koydl, Nevenka Arbanas, Tomislav Čeranić, Robert Budor

Dodatne informacija možete pronaći na mrežnoj stranici Centra za kulturu Novi Zagreb : https://czk-novi-zagreb.hr/galerija/otvorenje-izlozbe-moderna-i-suvremena-hrvatska-grafika-i-crtez-odabir-iz-zbirke-nacionalnog-muzeja-moderne-umjetnosti/

Otkada je prostor Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu u procesu obnove, muzejske su se aktivnosti usredotočile na prezentaciju muzejske građe u prostorima drugih ustanova. U Centru za kulturu Novi Zagreb, odnosno u prostoru Galerije Vladimir Bužančić, muzej ovom prigodom predstavlja izbor umjetničkih radova iz Zbirke crteža, akvarela i grafike.

Zbirka akvarela, crteža i grafike broji više od 3800 muzejskih predmeta. Formirana je nakon prve velike sistematizacije muzejske građe u drugoj polovici 60-ih godina prošlog stoljeća, kada se osjetila potreba da se postojećim zbirkama slikarstva i kiparstva pridoda zbirka umjetničkih radova nastalih na papiru. Njezin najveći dio čine radovi izvedeni u različitim crtačkim tehnikama, odnosno u tehnikama akvarela, tempere, gvaša i pastela na papiru. Grafička je umjetnost po brojnosti druga u zbirci, pri čemu većina grafičkih listova pripada drugoj polovici 20. stoljeća.

Uzmemo li u obzir da su djela prikazana na izložbi nastala u periodu od 1913. do 2015., moguće je na ovu prezentaciju muzejskog fundusa gledati kao na svojevrsni timelapse prikaz zbivanja u umjetnosti, prikaz u kojem je, naime, najvažnije ono što se najslabije vidi – proteklo povijesno vrijeme.

Klaudio Štefančić

Potpisi pod reprodukcije:
Biserka Baretić, Otuđenje, 1960. / tuš/papir / 62 x 68 cm / MG-2546
Edo Murtić, Plave vertikale, 1958. / linorez u boji / 100 x 70 cm / MG-2582
Krsto Hegedušić, Pepekovi prijatelji o polden, 1932. / tuš/papir / 70 x 50 cm / MG-4132
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Kolačići