Kategorija: Arhiva-NMMU-u-gostima

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima Izložba
KONTRASTI

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima
Likovna galerija Gradskog muzeja Križevci, Trg Antuna Nemčića 6/1, Križevci
Izložba: KONTRASTI
kustos: Željko Marciuš
20. ožujka – 12. travnja 2025. / Izložba je produljena do 16. travnja 2025.
Otvorenje: 20. ožujka 2025. u 18 sati

VJEKOSLAV KARAS, VLAHO BUKOVAC, MIROSLAV KRALJEVIĆ, IVAN MEŠTROVIĆ, MILIVOJ UZELAC, VLADIMIR BECIĆ, ROBERT FRANGEŠ-MIHANOVIĆ, MARIJAN TREPŠE, MILAN STEINER, ĐURO TILJAK, EDO MURTIĆ, VILKO GECAN, ĐURO SEDER, NINA IVANČIĆ, JADRANKA FATUR, RAUL GOLDONI, IVAN PICELJ, ZLATAN VRKLJAN, ŠIME PERIĆ, MLADEN GALIĆ

Izložba Kontrasti konstrukcije i ekspresije utemeljena je na dvadeset djela (deset za konstrukciju i deset za ekspresiju) iz zbirki Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti sa predvodnicom u slikarstvu. Kontrasti posjeduju fundamentalnu ljudsku misaono-osjećajnu djelidbu na um i na emociju iskazanu potom u umjetnosti. Takve diobe poznate su u povijesti umjetnosti (renesansa – manirizam; klasicizam – romantizam, kubizam – ekspresionizam…). Konstrukcijska dionica produbljivati će se od Vjekoslava Karasa preko u nas shvaćena kubizma i povijesnih realizama, realizama 20-ih sve do geometrijske apstrakcije i fotorealizama te postmodernih inačica. Široko shvaćena ekspresivnija nota obuhvaća i rasprostire se od impresija 19. stoljeća (Vlaho Bukovac) i početka 20. stoljeća, ekspresionizma udaljena i bliska realnoj predodžbi motiva, kolorističkih ekspresija, organske i lirske apstrakcije, sve do također postmodernih varijabli Zlatana Vrkljana. Novost u postavu biti će i izlaganje pojedinih konstruktivno-ekspresivnih parova čime će promatrač u dijalogu moći doživjeti raspon funkcije koja izražava domet reakcije. Biti će izložena djela od (konstrukcija) spomenuta Vjekoslava Karasa, Ivana Meštrovića preko Miroslava Kraljevića, Vilka Gecana Ivana Picelja i Raula Goldonija sve do postmoderne. Ekspresija podrazumijeva autore-paradigme od Miroslava Kraljevića i Vilka Gecana do također postmodernih varijabli. Izložba će biti komorna i atraktivna te pristupačna svim uzrastima publike koji će na jednom mjestu moći osvijestiti temeljnu doživljajnu ljudsku razdiobu između uma i emocije.
Željko Marciuš

Izložba je podržana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije

Reprodukcije: Đuro Seder, Crtež I, II, III, 1969. / ugljen, papir; 3 lista pojedinačne dim. 480 x 360 mm / inv. br. MG-2904
Vlaho Bukovac, Japanka, 1898. / ulje, platno; 41 x 32,5 cm / inv. br. MG-296
Milivoj Uzelac, Autoportret pred barom, 1923. / ulje, platno; 93 x 69 cm / inv. br. MG-1012
Marijan Trepše, U gostionici (U kavani), 1919. / ulje, ljepenka; 43,7 x 51,7 cm / inv. br. MG-2161
Vilko Gecan, Cinik, 1921., ulje, platno; 110,5 x 99 cm / inv. br. MG-2668
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Likovni diskurs kolekcionara – Zbirka dr. Rafaela Dolinšeka iz zbirki NMMU-a

Likovni diskurs kolekcionara - Zbirka dr. Rafaela Dolinšeka iz zbirki NMMU-a naziv je izložbe koja se 23. siječnja otvara u Galeriji Artmark https://www.artmark.hr/hru Zagrebu. Riječ je o još jednom u nizu projekata koji svjedoče o uspješnoj suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i rumunjske aukcijske kuće koja u Hrvatskoj djeluje od 2022. godine.
Za prezentaciju u postavu muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Tatijana Gareljić odabrala je 32 umjetnine iz zbirke ovog uglednog ginekologa, kolekcionara i mecene iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Riječ je o slikarskim i kiparskim ostvarenjima, nastalim u razdoblju između 1910. i 1949., umjetnika koji su djelovali na tadašnjoj zagrebačkoj likovnoj sceni poput Stojana Aralice, Antuna Augustinčića, Ljube Babića, Narcisa Burića, Milana Butozana, Vinka Grdana, Roberta Jeana Ivanovića, Želimira Janeša, Hinka Juhna, Joze Kljakovića, Frana Kršinića, Antuna Mezdjića, Otona Postružnika, Kamila Ružičke, Vilima Svečnjaka, Ljudevita Šestića, Frane Šimunovića, Slavka Šohaja, Save Šumanovića, Đure Tiljka, Marijana Trepšea, Vladimira Varlaja.
U Zbirci dr. Rafaela Dolinšeka iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sadržana su kapitalna djela Grupe trojice i članova Grupe Zemlja, kao i relevantna kiparska ostvarenja - od Augustinčića preko Kršinića do Želimira Janeša. Uz ikonična djela Kljakovićevih Ribara, Golgote i Djevojke s vrčem Marijana Trepšea, Tiljkovog Grebena uz more, Varlajevog Vrbnika, Postružnikovih Seljaka te Augustinčićevu bistu kolekcionara, kao i djela mnogih drugih značajnih slikara i kipara, Zbirku sačinjavaju i djela zaboravljenih autora kao što je slikar Milan Butozan (Pančevo, 1905. - Zagreb, 1943.), čije stvaralaštvo dodatno osvjetljuje tadašnje dinamično likovno stvaralaštvo. Umjetnine koje su činile ovu zbirku odražavaju ne samo osobne ukuse i sklonosti dr. Dolinšeka već i kulturno-povijesne tokove tog razdoblja, te služe kao most između prošlosti i sadašnjosti, povezujući različite generacije kroz univerzalni jezik umjetnosti - ističe u pratećem tekstu izložbe Tatijana Gareljić.

Reprodukcije: (s lijeva na desno) Marijan Trepše, Djevojka s vrčem, 1926./ ulje na kartonu, 68 x 55 cm / Nacionalni muzej moderne umjetnosti, MG-2459
Milan Butozan, Portret dr. Rafaela Dolinšeka / ulje na platnu / 100,5 x 77,5 cm / cjelina s okvirom: 103 x 78 cm / Nacionalni muzej moderne umjetnosti, MG-2475, Vladimir Varlaj, Vrbnik, 1921./ ulje na platnu / 57,5 x 43,5 cm, cjelina s okvirom: 81 x 67 cm / Nacionalni muzej moderne umjetnosti, MG-2480
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Umjetnici o umjetnicima-likovni panoptikum

Izložba „Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum“ u organizaciji Umjetničke galerije Dubrovnik https://www.ugdubrovnik.hr/?file=naslovna i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba bit će otvorena u četvrtak, 19. prosinca u 17 sati u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
Izložba prezentira osamdesetak portreta kojima umjetnici/ce prikazuju svoje kolege/ice u mediju slikarstva, kiparstva, grafike i fotografije, te ističe kompleksnost suodnosa portretista i portretiranih, umjetnika i šire kulturne i društvene sredine. Autorica izložbe Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba izbor vrhunskih likovnih djela temelji na zbirci matičnoga Muzeja s nekoliko posudbi iz privatnih zbirki. Ova je izložba premijerno predstavljena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2022. godine, a u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik izložba će biti obogaćena djelima iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik u izboru muzejske savjetnice Umjetničke galerije Dubrovnik Rozane Vojvode.
Ukazujući na kompleksnost odnosa umjetnika unutar šireg kulturnog i društvenog konteksta izložba „portretira“ našu umjetničku scenu od kraja 19. stoljeća do današnjih dana te posjetitelje upoznaje s prijateljskim, suradničkim, mentorskim, mecenatskim i drugim suodnosima koji su povezivali i definirali aktere našeg likovnog života referentnog perioda. Primjerice, međusobni portreti Vlaha Bukovca i Bele Čikoša Sesije, ali i Bukovčev portret Mirka Račkog tematiziraju mentorske, prijateljske i kolegijalne odnose rečenih umjetnika, ali i utjecaj Izidora Kršnjavoga, skori raskol u Društvu umjetnosti te začetak hrvatske likovne moderne 1898. godine.
Brojni su umjetnici predstavljeni i kao portretisti i kao portretirani (Stanoje Jovanović kao Šulentićev „Čovjek s crvenom bradom”, Ivo Dulčić, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Krsto Hegedušić, Nino Vranić...), a osobito su zanimljive kombinacije autoportreta i portreta kolege umjetnika poput Milivoja Uzelca s Vilkom Gecanom ili Matka Trebotića s Josephom Boysom. Intimniju dionicu izložbe predstavljaju brojni portreti umjetnika posvećeni bračnim parovima (Ruža Klein i Ivan Meštrović, Nasta Rojc i Branko Šenoa, Marta Ehrlich i Kamilo Tompa, Mila Kumbatović i Oton Gliha, Lujza Kuzmić i Karlo Mijić, Vesna Sokolić i Milan Berbuč).
Izložba ostaje otvorena do 9. ožujka 2025. godine

Reprodukcije: Vlaho Bukovac, Portret Bele Čikoša u atelijeru, 1896.., Zbirka Vugrinec
Zlatko Šulentić, Čovjek s crvenom bradom,1916, Zbirka NMMU
Ivo Dulčić, Portret Antuna Masle, 1965, Zbirka NMMU
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Otvorna i fotografije postava izložbe u Umjetničkoj Galeriji Dubrovnik / Foto: Foto Miho Skvrce

Koraci  – Zbirka NMMU u Staroj gradskoj vijećnici

Izložba pod nazivom Koraci  koja se 30. studenoga u 12 sati otvara u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu još je jedna u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima. Za fragmentarno predstavljanje bogatog muzejskog fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u obnovljenom markatnom prostoru gotičke palače, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i kustos izložbe Branko Franceschi odabrao je tridesetak ikoničkih djela nekih od najistaknutijih imena hrvatske likovnosti od kraja 19. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća, poput Ivana Meštrovića, Mate Celestina Medovića, Vladimira Becića, Ljube Babića, Jerolima Miše, Dubravka Detonija, Krste Hegedušića, Vilima Svečnjaka, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca…

U predgovoru pratećeg kataloga izložbe Branko Franceschi piše: Prisilna hibernacija u kojoj od 2022. godine djeluje Nacionalni muzej moderne umjetnosti radi cjelovite obnove svojeg sjedišta u Vranyczanyevoj palači u Zagrebu, strateškim je programskim obratom postala okidačem njegove nikad veće nacionalne prisutnosti. Uz dosad najveći obujam posudbi drugim institucijama za izložbe izvan matičnog muzeja, programom NMMU u gostima planiramo i ostvarujemo fenomenološke postave zbirke po konceptima kustoskog tima u srodnim institucijama širom Hrvatske i inozemstva. Suradnja s Muzejom Grada Splita na izložbi u Staroj gradskoj vijećnici zatvara prvi krug gostovanja najavljen još 2022. ambicioznim postavom dvije stotine umjetnina pod nazivom Jedan svijet u Dvije palače u Zadru. Nakon izmještanja zbirke u privremene čuvaonice tijekom 2023. godine, po tom su uspješnom modelu planirani i u ovoj godini organizirani postavi u Križevcima, Labinu, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku. Nakon splitske izložbe koja u tri „koraka“ predstavlja našoj publici posebno drago razdoblje likovnosti prve polovice 20. stoljeća, u Muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu otvorit ćemo njen komplementarni pol, izložbu visokog modernizma u Hrvatskoj koja će pod nazivom Paralelne linije obuhvatiti svu raznolikost produkcije u njegovoj drugoj polovici. Promjena naziva Moderne galerije u Nacionalni muzej moderne umjetnosti tako je i u očima posljednjih skeptika o svrhovitosti promjene naziva u praksi dobila svoju punu potvrdu. (…)

Ovu izložbu, prije svega, ne smije propustiti ni jedna obrazovna institucija iz našeg šireg okruženja jer se radi o nasljeđu i neposrednom učenju o samoj biti hrvatskog umjetničkog izričaja, od vremena kada je očuvanje nacionalnog identiteta bilo primarno pitanje, pa do vremena, koja su umjetnicima dopuštala razvoj u srednjeeuropskim okvirima – istaknula je Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita, domaćina izložbe. Dodala je kako će sjedinjenjem dviju velikih institucija, gradske i nacionalne, nacionalna umjetnička i baštinska djela biti dostupna i publici, koja svoje potrebe za kulturom i umjetnošću može ispuniti isključivo u vlastitoj sredini, a Split je dokazao kako može ugostiti i postaviti i kapitalne izložbe.
S obzirom da se Nacionalni muzej moderne umjetnosti obnavlja, ova je izložba ujedno i izuzetna prilika, koja podcrtava i naglašava snagu nacionalnog umjetničkog izričaja u kojem treba uživati, osvijestiti ga i upoznati u jedinstvenom prostoru splitske Vijećnice.

Reprodukcije: Bela Čikoš – Sesija: Trijumf nevinosti (Dekorativni pano), 1900. / gixigo, platno; 90,4 x 290,6 cm / MG-510
Emanuel Vidović: K mrtvom gradu, 1919., ulje, platno; 100 x 137,5 cm (cjelina s okvirom: 107 x 143 cm) / MG-579
Mato Celestin Medović: Bakanal, 1890.-1893., ulje, platno; 206,5 x 359,2 cm (cjelina s okvirom: 257 x 16 x 413 cm) / MG-7088
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Plava – omiljena boja
izbor djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti

Izložba pod nazivom Plava - omiljena boja s dvadesetak odabranih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti bit će predstavljena od 24. listopada do 15. prosinca u Muzeju grada Šibenika.  Riječ je o još jednoj u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima kojim se u suradnji s muzejskim i galerijskim institucijama u Hrvatskoj vrijedna Muzejska zbirka fragmentarno prezentira javnosti u vrijeme dok je Muzej zatvoren uslijed cjelovite obnove svog sjedišta - Palače Vranyczany-Dobrinović. Autorstvo izložbe potpisuje muzejska savjetnica NMMU Dajana Vlaisavljević, čija je intencija kroz prezentirane radove pokušati proniknuti u različite umjetničke pristupe i poimanja plave boje.
Plava je boja neba, noći, mora… te joj prirodne činjenice pridaju beskrajan - osjećaj beskonačnosti, dakle refleksivnosti. Ona je i najčešća boja vojnih i drugih službenih uniformi (što vuče korijene od kraljevske kićene odjeće). Muzejska slika Portret dr. Ive Maline Vlaha Bukovca iz 1899. reprezentativan je primjer takve prakse.
Plava ima dugu i kontradiktornu povijest. Kao vizualna činjenica par excellence pripisivana su joj različita simbolička značenja, a neka od njih sačuvala su se i u svijesti ili podsvijesti suvremenog čovjeka. Stoga tumačenje likovnih djela ne može ne uzeti u obzir socio-antropološki kontekst koji se duboko utkao u čovjeka. Međutim, asocijativnost plave tijekom povijesti se mijenjala - antički čovjek sasvim ju je drugačije pojmio od, recimo, srednjevjekovnog ili čovjeka iz razdoblja romantizma. U tom smislu zanimljiva je činjenica da se plava nekada smatrala toplom bojom te da su je na primjer antički Grci smatrali ružnom. Uspon plave počinje u srednjem vijeku, a povezivao se Djevicom Marijom, uobičajeno prikazivanom ogrnutom u plavi plašt koji simbolizira nebesku čistoću. U tom je smislu plava dugo smatrana „ženskom“, a crvena „muškom“ bojom simbolizirajući krv prolivenu u ratnim pohodima. U fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti nalazi se nekoliko radova (npr. Nicola Consonija) na kojima je i nadalje ostao prisutan taj ikonografski moment. U smislu melankoličnog osjećaja plava boja svoj vrhunac popularnosti doživljava u razdoblju romantizma, a taj je sentiment ostao prisutan sve do danas. U likovnoj umjetnosti najčešća asocijacija na plavu boju povezana je s umjetnicima poput Vasilija Kandinskog i Franza Marca (Plavi jahač) koji su njome bili fascinirani te plavom Yvesa Kleina.
Oslanjajući se na povijest europskog slikarstva projekt analizira korištenje plave boje u hrvatskoj likovnoj umjetnosti u razdoblju od 19. stoljeća do danas, kao i koriste li je umjetnici i u kojoj mjeri imajući u primisli njezina simbolička značenja ili samo kao vizualnu činjenicu te koji su od njih skloniji koristiti je kao izvor simbolskih značenja, a koji su samo fascinirani njezinom kromatikom.

Umjetnici: Anton (Toni) Aron (1859.–1920.), Ljubo Babić (1890.-1974.), Menci Clement Crnčić (1865.-1930.), Josip Diminić (1937.-2019.), Oton Iveković (1869.-1939.), Ignjat Job (1895.-1936.), Vjekoslav Karas (1821.-1858.), Ljubo de Karina (1948.), Zlatko Keser (1942.), Miroslav Kraljević (1885.-1913.), Zvonimir Lončarić (1927.-2004.), Nikola Mašić (1852. – 1902.), Albert Mosè (1835.-1903.), Marijana Muljević (1948.), Josip Račić (1885.1908.), Ivo Režek (1898.-1979.), Nicholas Roerich (1874.-1947.), Rudolf Sablić (1916.-2012.), Marino Tartaglia (1894.-1984.), Milivoj Uzelac (1897.-1977.), Emanuel Vidović
(1870.-1953.)

Reprodukcije: Miroslav Kraljević (1885.-1913.): Pri toaleti (Djevojka u plavim čarapama), 1912. / ulje na platnu, 62,2x50,3cm / MG-773
Emanuel Vidović (1870.-1953.): Iz lagune, oko 1909. / ulje na platnu, 63x95cm / MG-6715
Josip Račić (1885.-1908.): Pred ogledalom, 1908. / ulje na platnu, 100x58,3cm / MG-2391 (naslovna fotografija)
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Izložba Drugost / Otherness iz Zbirke NMMU u Gradskoj Galeriji Labin

U potresu oštećenom Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti do daljnjeg je onemogućeno djelovanje u vlastitom prostoru, stoga svoju vrijednu zbirku predstavlja kroz gostujuće tematske izložbe u  suradnji s muzejsko-galerijskim ustanovama u Hrvatskoj .
Fenomenološka izložba Drugost u autorskoj koncepciji kustosice NMMU-a Marte Radman, ranije predstavljena u Gradskom muzeju Križevci, a nedavno i u riječkoj Galeriji Kortil, od 29. lipnja do 31. kolovoza bit će prezentirana i u Gradskoj galeriji Labin.
Drugost tematizira sve ono što se smatra drugim, marginaliziranim, čime se autorica odlučila usmjeriti na pronalaske drugačijih narativa unutar poznatih i dosad neizlaganih djela iz vrijednih zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Fenomen sagledava kroz prizme društvenih preduvjeta, umjetnika i njihovog rodnog i spolnog identiteta kroz problematiku feminizma, dekolonizacije te rodne i LGBTQI+ teorije.
Za potrebe labinskog izdanja koncept izložbe proširen je i obuhvaća segment geografskog položaja Istre kao povijesne granične sredine isticanjem djela lokalnih umjetnika i onih koji su u Istri djelovali. Kustosica navodi kako je cilj prezentirati fenomen drugosti unutar kulturne produkcije zastupljene u zbirci Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti počevši od druge polovine 19. stoljeća naovamo.

„Koncept feminizma i rodne teorije, u kontekstu fenomenologije pojma drugosti, predstavlja ključnu tematsku okosnicu izložbe. Djelo „Autoportret“ Ruže Meštrović, slikarice i kiparice koja je zbog ljubavi prema Ivanu Meštroviću pretrpjela obiteljsku osudu i izopćenje, istražuje identitet i samoprezentaciju. U djelima Antuna Masle, „Nevjesta“, i Borisa Taszitzkoga, „Krpanje“, prikazani su različiti aspekti ženskih uloga. Dok „Odmaklo ljeto“ Josipa Biffela, s karakterističnim zagasitim koloritom, prikazuje tri mladića u melankoličnoj kompoziciji blisko metafizičkom slikarstvu, omogućujući čitanje rodnih uloga kroz socijalne i radničke teme.“ - pojašnjava Radman u tekstu uvodnika.

Izložbu u Gradskoj galeriji Labin pratiti će edukativni program za građanstvo, a do 31. kolovoz bit će je moguće razgledati u uredovno radno vrijeme.
Program Gradske galerije Labin realiziran je sredstvima Grada Labina, Ministarstva kulture i medija RH i Istarske županije.

Grafički materijali: Oleg Morović © Pučko otvoreno učilište Labin
Reprodukcije: Goran Vranić © NMMU

Morski lahor / Aktovi iz zbirke NMMU 

Koncept: Branko Franceschi
Kustosi: Tatijana Gareljić, Željko Marciuš

Pod nazivom Morski lahor obuhvaćen je izbor aktova iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti sa željom da izložba u vrućem urbanom okruženju kontinenta prizove svježinu morske obale. Plaže su prostori u kojima proživljavamo oslobađanje od stege odjeće, a tjelesnost postaje otvorena svačijem pogledu. Ovakvu, po tradicionalnim moralnim kanonima proskribiranu tjelesnost na masovnoj skali uživamo u modernoj epohi, a prije toga je u zapadnom civilizacijskom krugu nakon antike kultura tijela tolerirana i prakticirana jedino u umjetničkim atelijerima za potrebe vježbe ili izvedbe umjetnina namijenjenih intimnoj atmosferi spavaćih soba ili herojskih povijesnih kompozicija.
Izložba obuhvaća djela nastala u rasponu od 1907. godine do danas, izvedena u mediju ulja na platnu, bronci i mramoru te crno-bijeloj fotografiji. Izložba je uz dvije iznimke postavljena kronološki, te kao i dva prethodna postava umjetnina iz zbirke NMMU-a u Galeriji Artmark osmišljena s namjerom predstavljanja bogatstva i raznolikosti nacionalne likovne produkcije i muzejske zbirke. Prvo kronološko odstupanje je postav slike Vrijeme (Sad je hora) Roberta Auera iz 1925. među umjetnine izvedene u prethodnoj dekadi zbog spoja anakrone likovnosti i stilizacije modela u skladu s tadašnjom modom i dekadentnom senzualnosti. Drugo je postav fotografije Emil i Eva Sandre Vitaljić iz 1999. godine u koridoru Galerije koja temu izložbe kontekstualizira unutar vizualnog diskursa bliskog suvremenoj svakodnevnoj masmedijskoj komunikaciji.
Izbor umjetničkih djela predstavlja brzi razvoj interpretacije motiva ljudskog tijela tijekom dvadesetog stoljeća. Počinje s još uvijek akademskim studijama nagog, prvenstveno ženskog te u većoj ili manjoj mjeri senzualnog tijela s početka 20. stoljeća koje naginju verizmu, preko slobodnijih formi nadahnutih kubističkim i ekspresionističkim istraživanjima u međuratnom periodu, pa sve do izraza egzistencijalističke tjeskobe i neoklasičnih tendencija u periodu poslije Drugog svjetskog rata. Već spomenuta fotografija Sandre Vitaljić, osim reinterpretacije motiva Adama i Eve kao jedinog dozvoljenog akta u srednjem vijeku, predstavlja afirmaciju ženskog pogleda u odnosu na cijelu povijest dominacije muške optike što se nadasve odnosi na temu akta, kao ključnu promjenu u vizualnoj kulturi dvadesetog stoljeća.

Umjetnici: Bela Čikoš – Sesija, Ivan Meštrović, Ivan Tišov, Juraj Škarpa, Miroslav Kraljević, Petar Dobrović, Robert Auer, Robert Frangeš Mihanović, Vladimir Becić, Vlaho Bukovac, Frane Cota, Ivo Kerdić, Ivo Režek, Jozo Turkalj, Marijan Trepše, Marino Tartaglia, Mila Wod, Milivoj Uzelac, Omer Mujadžić, Sava Šumanović, Frano Kršinić, Kosta Angeli Radovani, Ljubo Ivančić, Raul Goldoni, Slavko Kopač, Slavko Šohaj, Vjekoslav Rukljač, Željko Hegedušić, Ivan Sabolić, Josip Klarica, Sandra Vitaljić

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Dubravka Lošić
Punćela
izložba u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Galerije umjetnina iz Splita

DUBRAVKA LOŠIĆ
Punćela
Otvorenje 8. 6. u 12 sati
Kustos izložbe: Branko Franceschi

Izložba nazvana Punćela predstavlja poziciju Dubravke Lošić kao likovne umjetnice koja tradicionalni koncept štafelajne slike objedinjuje sa suvremenim stvaralačkim postupcima poput instalacije, asamblaža i korištenja netipičnih materijala. Osebujni izraz Dubravke Lošić oblikovan je tijekom, za nju formativnih, osamdesetih godina i snažnog otvaranja likovnosti prema slobodi sadržaja, forme, te kontaminaciji disciplina koju je kao stvaralačku paradigmu postavila teorija i praksa post-modernističke estetike i umjetničke prakse.

Uz portrete slikane u razdoblju od 2004. do 2012 na izložbi umjetnica predstavlja i izbor iz ciklusa: Imago anima (2012. – 2013.), Morske psine (1986. – 2013.), Lovci na snove (2015.), Lapad (2016.), Kiše Pariz (2018.), Lovci na vjetar (2018.), Alba Albula (2019.) kao i izbor iz recentnog ciklusa Tondo (2020. - 2022.).

Naziv Punćela, čahura dudovog svilca po konavoskom dijalektu, izabran je za poetski okvir ovog predstavljanja pri čemu je raznorodnom izboru objedinjujuća umjetničina tendencija prikrivanja ishodišnog motiva kompozicije koja se naposljetku kroz godine i u različitim metamorfozama koje izložba prati, poput leptira iz ličinke razvila u samodovoljnu estetsku činjenicu koja sumira sva umjetničina umjetnička i egzistencijalna iskustva. (iz teksta Branka Franceschija)

Postav izložbe, koji potpisuju Dubravka Lošić i Branko Franceschi, zamišljen je kao niz ulančanih ambijentalnih situacija, sukladno optimalnom poklapanju izložbenih galerija s referentnim ciklusima.

Dubravka Lošić obrazovala se sredinom osamdesetih godina po tradicionalnom kurikulumu zagrebačke Likovne akademije u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Njena je uronjenost u aktualna likovna zbivanja bila vidljiva namah, a slika-objekt će u većem ili manjem otklonu ostati područje njene prakse, bilo da je riječ o uže shvaćenom likovnom ili pak o scenografskom opusu koji je iz njega izveden. Po uvriježenom obrascu, umjetnička osobnost se unutar općih odrednica razvija uključivanjem akumuliranih osobnih iskustava i vlastitog osjećanja svijeta oblikovanog spregom kulturološkog i ambijentalnog ozračja. Splitska izložba predstavlja izbor iz opusa Dubravke Lošić koji je potvrđuje kao specifičnu i neusporedivu autoricu unutar hrvatske likovne scene. Živi i radi u Dubrovniku.

Izložba ostaje otvorena do 28.7.2024.
Izložba je realizirana u suradnji Galerije umjetnina s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti.
Izložba je financirana sredstvima Grada Splita i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

U povodu zatvaranja izložbe, 9.rujna u 20 sati, na sceni HKD-a bit će izvedena predstava glumice Vesne Stilinović i performerice Vlaste Delimar pod nazivom “Prema dostojanstvu (starenja)” .

Reprodukcije: Dubravka Lošić, Tondo, foto Veronica Arevalo / Dubravka Lošić, Alba Abula, foto Veronica Arevalo / Dubravka Lošić, Lovci na vjetar, foto Damir Fabijanić / Dubravka Lošić, morske psine, foto Damir Fabijanić

https://www.galum.hr/izlozbe/izlozba/1798/

Izložba “Drugost” iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti
u Galeriji Kortil u Rijeci

Izložba Drugost https://hkd-rijeka.hr/dogadanja/drugost-izlozba-iz-zbirke-nacionalnog-muzeja-moderne-umjetnosti/ u autorskoj koncepciji kustosice NMMU Marte Radman, od 12. lipnja do 14. rujna, bit će predstavljena riječkoj kulturnoj javnosti u Galeriji Kortil. Postav će prikazati trideset odabranih djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba u različitim medijima (slikarstvo, skulptura, fotografija, video i umjetnička instalacija), nastojeći pritom izazvati dominantni diskurs i dati prostor umjetnosti i autorima / cama koji su povijesno marginalizirani, potičući inkluzivniji dijalog o složenosti identiteta, (re)prezentacije i dinamike moći u svijetu umjetnosti. Kroz odabir naših vodećih autorica i autora izložba se bavi konceptom drugosti nudeći novu perspektivu i neka od mogućih čitanja izloženih djela nastalih u razdoblju od druge polovine 19. stoljeća do danas, razotkrivanjem i čitanjem društvenih preduvjeta, autocenzurom umjetnika, i značajem rodnog i spolnog identiteta u stvaralačkom izričaju, kroz problematiku feminizma, dekolonizacije te rodne i LGBTQI+ teorije.
Galerija Kortil ovu izložbu na kojoj će među ostalim biti prezentirani radovi Miroslava Kraljevića, Vlaha Bukovca, Milivoja Uzelca, Vere Fischer, Josipa Račića, Vlaste Delimar, Naste Rojc i Ksenije Kantoci ostvaruje u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti iz Zagreba (koji je zbog cjelovite obnove Palače Vranyczany-Dobrinović nakon potresa 2020. zatvoren do 2026.).

U povodu zatvaranja izložbe, 9. rujna u 20 sati, na sceni HKD-a bit će izvedena predstava glumice Vesne Stilinović i performerice Vlaste Delimar pod nazivom “Prema dostojanstvu (starenja)”.

 

Foto: Tanja Kanzir

Joško Eterović, Secundum minimum
Izložba u suradnji Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba

     

JOŠKO ETEROVIĆ
Secundum minimum
26. 3. – 2. 6.2024.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba zajednički organiziraju veliku monografsku izložbu Joška Eterovića, jednog od najpoznatijih hrvatskih i riječkih likovnih umjetnika.
Nakon gotovo dvadeset godina i izložbe Od Prekinute linije do Mutacija 1970. – 2006., Joško Eterović se vraća u MMSU izložbom Secundum minimum, koja će premijerno predstaviti novi istoimeni ciklus Eterovićevih slika nastalih između 2019. i 2024. godine. Secundum minimum označava Eterovićev povratak estetici minimalizma i optičke umjetnosti pa uz recentne slike, a u svrhu njihove kontekstualizacije u njegovom bogatom opusu, izložba u uvodnom dijelu postava predstavlja i radove kojima je periodično iskazivao inklinaciju reduktivnom stvaralačkom principu. Kompozicije su fokusirane na interakciju elementarnih geometrijskih oblika poput krugova ili elipsi i dinamizirane sofisticiranim međutonovima komplementarnih boja. Slikarski koncept naglašava utjecaj i nasljeđe optičke umjetnosti sveden na minimalističku interakciju tri elementa: boju, liniju i oblik. Preciznost i jasnoća kojom odišu novi radovi, a koje se zasnivaju u izvedbi bojanih polja, međuodnosu formi i tenziji optičke igre, ukazuju na dugotrajnu, kontinuiranu i posve autentičnu umjetničku znatiželju i dosljednost umjetničkog istraživanja onkraj neprekidne izmjene dominantnih likovnih tendencija u pedeset godina tijekom kojih se razvija stvaralaštvo Joška Eterovića. U eri dominacije digitalnih medija u vizualnoj kulturi, a slikarstva figuracije u likovnosti, svježina postminimalističkih i neogeometrijskih konstelacija Joška Eterovića, predstavlja novi uzlet i reafirmira značenje neokonstruktivizma u suvremenoj umjetnosti i kulturi.

Izložba se otvara u utorak 26. ožujka u 19 sati i traje do 2. lipnja, i realizira se u svim izložbenim prostorima Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Kustos izložbe je Branko Franceschi, ravnatelj NMMU.
Izložba se realizira sredstvima Grada Rijeke,  Ministarstva kulture i medija, Primorsko-goranske županije i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba.

Fotografije: (1) najavni transparent za izložbu Joška Eterovića, Secundum minimum u  Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (2,3,4) radovi Joška Eterovića iz serije Secundum minimum, 2022. - 2023. / akrilik na platnu / Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb