Mostovi obećanja izložba iz ciklusa “NMMU u gostima”

Izložba Mostovi obećanja u Gradskoj galeriji Strieglu Sisku https://galerija-striegl.hr/, u kustoskoj koncepciji muzejske savjetnice NMMU-a Lade Bošnjak Velagić kroz dvadesetak raznorodnih slikarskih, crtačkih i grafičkih interpretacija naslovne teme prati razvoj hrvatskog moderniteta od 19. stoljeća do sadašnjeg doba. Kao dio ciklusa „NMMU u gostima“ izložba prezentira bogatstvo Zbirke matičnoga Muzeja koju radovima Slave Striegla i Ivice Marekovića povezuje s fundusom Gradske galerije Striegl u kojoj gostuje.
Počevši od klasicističkog, topografsko-vedutnog gvaša Franza Jashkea koji slika naše krajeve početkom 19. stoljeća pa sve do suvremenih slikarskih impresija Matka Vekića ili Davorina Radića izložba ističe most kao motiv kojim duh poseže prijeko, a koji se često koristi kao paradigma stremljenja nepoznatoj obali, promjeni, novoj kreativnosti i napuštanju konvencije.

Putem na drugu obalu mostovi nam uvijek obećavaju novo, drugo i drugačije. U izboru dvadesetak djela vrhunskih hrvatskih slikara i grafičara u kronološkom rasponu od 19. stoljeća do suvremenog doba izložba ističe most kao univerzalni simbol prelaska duha prijeko, odnosno kao jedinstveno mjesto koje paradoksalno može označavati i susret i rastanak i spas i propast. Kao i u literaturi, u filmu i glazbi, od Franza Kafke i Ive Andrića do Davida Leana, Clinta Eastwooda i Simona i Garfunkela, mostovi i u svakodnevnoj frazeologiji zadržavaju simboliku krhke veze prošlosti i budućnosti, sponu koja može povezivati, ali i odvajati, prijelaz koji može štititi od onoga od čega bježimo, ali nam i braniti ono čemu stremimo. (...) - Lada Bošnjak Velagić iz predgovora u pratećem katalogu

Umjetnici: Vladimir Becić, Ivo Dulčić, Marijan Detoni, Franz Jaschke, Ivo Kalina, Sonja Kovačić – Tajčević, Mihovil Krušlin, Ivica Mareković, Edo Murtić, Vjekoslav Parać, Oton Postružnik, Josip Račić, Davorin Radić, Ivo Režek, Slava Raškaj, Slavko Striegl, Đuro Tiljak, Marijan Trepše, Milivoj Uzelac, Matko Vekić, Emanuel Vidović

Podrobnije informacije o svim izloženim djelima dostupne su preko bar-kodova na muzejskim legendama, a tridesetak slika, skulptura i medalja iz Zbirke NMMU koje zbog restauratorskih i prostornih ograničenja nisu mogle biti izložene predstavljene su foto-projekcijom.

Izložba ostvarena u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Gradske Galerije Striegl realizirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Siska kao i prateći katalog, a ostaje otvorena do 4. listopada 2026. Prati ju katalog u izdanju Gradske galerije Striegl, uz pedagoško - edukativni program.

Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

„Joso Bužan: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja”

Etnografski muzej i Nacionalni muzej moderne umjetnosti, s ponosom najavljuju veliku jesensku izložbu „Joso Bužan: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja" koja se otvara 4. rujna 2026. u 19 sati u Etnografskome muzeju, Trg Mažuranića 14. Ova jedinstvena izložba donosi uvid u opus jednog od najzanimljivijih kroničara hrvatske svakodnevice s prijelaza 19. u 20. stoljeće, spajajući vrijednu građu iz fundusa dviju kulturnih institucija.

JOSO BUŽAN, slikar pučke svakodnevice, ladanjske idile i skrivenog ekspresionizma
Opus Jose Bužana tematski i motivski možemo podijeliti na prikaze pučkoga života u ambijentu sela i okolnog pejzaža te značajan segment građanskih portreta, među kojima je nemali broj istaknutih javnih ličnosti razdoblja s prijelaza devetnaestog na dvadeseto stoljeće. Teme iz života sela, međutim, bile su Bužanova omiljena topika. Slikane svijetlom paletom mahom pseudoplenerističkog načina, ove slike donose prizore iz pučke svakodnevice Hrvatske, a osobito su zastupljene one iz zagrebačke okolice (Šestine, Turopolje) i Posavine te scene iz života Roma. Ovim temama Bužan često prilazi u mješavini inačice uljepšanog akademskog realizma u dočaravanju ladanjske idile ili pak kroz izraženu prizmu anegdote, humora i narativnosti. Konačni je rezultat slikarstvo neobičnog spoja karakteristika što odaju karakter inteligentnog, znatiželjnog, duhovitog i naizgled neopterećenog promatrača svakodnevnih životâ i ambijenata, s povremenim naznakama ekspresionističke i simbolističke tegobnosti skrivene pod slojevima vedre lakoće.

Izložba je otvorena od 4. rujna do 18. listopada 2026. godine.

Organizatori izložbe:
Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb (NMMU)
Etnografski muzej, Zagreb (EMZ)

Autorice idejne koncepcije izložbe i tekstova:
dr.sc. Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica (NMMU)
dr. sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica i ravnateljica (EMZ)

Suradnik:
Matija Dronjić, viši kustos (EMZ)

Likovni postav i grafičko oblikovanje:
Ana Zubić

Fotografije i film:
Fotodokumentacija Etnografskog muzeja

Restauracija umjetnina:
mr. art. Petra Kursar, viša konzervatorica-restauratorica, voditeljica Odjela konzervatorsko-restauratorskih poslova (NMMU)
mr. art. Ana Dumbović, viša konzervatorica-restauratorica (NMMU)
Sonja Pavin, konzervatorica-restauratorica (NMMU)
mr. art. Kristina Matković, konzervatorica-restauratorica (EMZ)

Realizacija postava:
Davor Filipčić, voditelj Odjela konzervatorsko-restauratorskih poslova (EMZ)
mr. art. Ivana Prodan, konzervatorica-restauratorica (EMZ)
Darijen Paša (EMZ)
Jurica Jazbec, Damir Maričić, Aleksandar Radivojević (NMMU)

Lektura:
Silvija Brkić Midžić

Prijevod na engleski jezik:
Robertina Tomić

Fotografija:
Goran Vranić

Odnosi s javnošću i marketing:
dr. sc. Ivana Lušić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću (EMZ)
Lana Šetka, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću (NMMU)

Edukativni programi:
Ana Kolonić, kustosica
Silvia Vrsalović, viša muzejska pedagoginja

Izložba i katalog realizirani su financijskim sredstvima:
Grada Zagreba – Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo
Ministarstva kulture i medija RH

Izložba „Joso Bužan: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja”

Fenomenologija nemira – izložba iz ciklusa NMMU u gostima

Izložba Fenomenologija nemira, koja je 15. srpnja 2026. otvarena u Gradskom muzeju Virovitica https://muzejvirovitica.hr/, još je jedna u nizu izložbi iz ciklusa NMMU u gostima. Riječ je o ciklusu kojim Nacionalni muzej moderne umjetnosti, tijekom obnove svog sjedišta – Palače Vranyczany-Dobrinović – u suradnji s muzejima i galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu omogućuje fragmentarno predstavljanje vrijedne muzejske zbirke javnosti.

Izložba u kustoskoj koncepciji dr. art. Tee Hatadi, pomoćnice ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, donosi izbor od 24 iznimna djela doajena moderne i visoke moderne iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti – uključujući slike, skulpture, objekte, instalacije, fotografije i radove na papiru – u kojima dominira iskustvo nemira, osobito onoga koji proizlazi iz intimne sfere pojedinca. Prema riječima kustosice, nemir prisutan u umjetničkim djelima u doba moderne više nije vezan uz kanon sakralnih tema poput apokalipse. On prerasta u nemir koji proizlazi iz sadašnjosti i nije nužno kolektivan, već postaje duboko individualan. U europskom i hrvatskom kontekstu, pod utjecajem egzistencijalističke filozofije, ističe Hatadi, širi se svijest o mnogim aktualnim uzrocima tjeskobe, a djela koja nose taj nemir čine to samim prizorom ili formom, površinom i podlogom te dodaje da je u njih ugrađeno usvojeno, često traumatično iskustvo autora; ona intrigiraju, pobuđuju znatiželju te prizivaju promatračevo individualno tumačenje i autonomnu interpretaciju.

Umjetnici zastupljeni na izložbi: Marijan Detoni, Boris Demur, Ivo Friščić, Ivo Gattin, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Josip Klarica, Kuzma Kovačić, Antun Maračić, Valerije Michieli, Matko Mijić, Edo Murtić, Goranka Vrus Murtić, Šime Perić, Renata Poljak, Miroslav Šutej, Đurđica Zanoški-Gudlin.

Izložba u Gradskom muzeju Virovitica ostaje otvorena do 6. rujna, a realizirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Virovitice. Prati je katalog na hrvatskom jeziku s tekstom dr. art. Tee Hatadi, u izdanju Gradskog muzeja Virovitica, čije grafičko oblikovanje potpisuje Ivan Borbaš.

Reprodukcije: Pogled na postav izložbe. Foto Goran Vranić

Tino Vuković, Priče iz moga vrta

    

Nakon premijernog predstavljanja 2025. u Galeriji umjetnina u Splitu, a potom i u AK galeriji u Koprivnici, brački umjetnik Tino Vuković ciklus Priče iz moga vrta predstavit će i zagrebačkoj publici od 9. srpnja do 30. kolovoza na istoimenoj izložbi u Galeriji Josip Račić. Riječ je o 13 odabranih radova u kombiniranoj tehnici nastalih 2024., u kojima se prema riječima kustosice izložbe Marte Radman elementi vrta ne pojavljuju kao opis pejzaža, nego kao polazišta za slike koje se kreću između prepoznatljivog motiva i slikarskog znaka. Upravo u tom rasponu, od simpatičnog motiva do gotovo apstraktne strukture, ističe Radman oblikuje se posebnost Vukovićeva ciklusa - te dodaje da kvadratni format dodatno naglašava odnos mjere i igre. Kvadrat može podsjetiti na gredicu, komad zemlje, okvir slike ili tradiciju geometrijske apstrakcije, ali kod Vukovića nikada ne ostaje zatvoren u strogu pravilnost. U njega ulaze trava, cvijet, lukovica, plod, rukopisni tekst i humor.

Izložba u Galeriji Josip Račić realizirana je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a prati je katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s tekstom Marte Radman, kustosice izložbe i zbirke umjetnina NMMU od 1990. do danas, koji je grafički oblikovala Ana Zubić.

Životopis umjetnika
Tino Vuković rođen je 1987. na otoku Braču. Magistrirao je slikarstvo 2012. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Voditelj je Galerije umjetnina „Branislav Dešković” u Bolu, gdje sudjeluje u realizaciji brojnih izložbi kao kustos, autor izložbenih koncepcija i autor likovnih postava.
Uz kustoski i galerijski rad, kontinuirano razvija umjetničku praksu. Izlagao je na više skupnih izložbi te ostvario nekoliko samostalnih izložbi, među kojima se izdvajaju Does a Bear Shit in the Woods, Galerija SC, Zagreb, 2021., We Are Not Like This, Galerija umjetnina „Branislav Dešković”, Bol, Brač, 2022., i What, If, Then, Salon Galić, Split, 2022. Sudjelovao je i na skupnoj izložbi Nesvrstani 7 u Laubi u Zagrebu 2024. godine. Ciklus Priče iz moga vrta predstavljen je 2025. godine u Galeriji umjetnina u Splitu i AK galeriji u Koprivnici.

Reprodukcije: Tino Vuković, Priče iz moga vrta 1 - 13 2024. kombinirana tehnika 100 × 100 cm (svaki rad) Foto: Foto Žaklina Antonijević

CIKLUS NMMU U GOSTIMA: PAROVI U HRVATSKOJ LIKOVNOJ UMJETNOSTI – DIJALOZI INTIME I STVARALAŠTVA

     

Nakon premijernog predstavljanja u Gradskom muzeju Nova Gradiška, izložba Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti: dijalozi intime i stvaralaštva iz ciklusa NMMU u gostima, bit će otvorena 12. lipnja u 19 sati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. Prema riječima autorice Tatijane Gareljić, muzejske savjetnice NMMU-a, izložba iz zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti donosi jedinstven pregled umjetničkih partnerstava koja su od kraja 19. stoljeća do danas obilježila razvoj hrvatske likovne scene. Kroz izbor umjetnica i umjetnika povezanih ljubavnim, bračnim, partnerskim i stvaralačkim odnosima, izložba istražuje kako su osobne veze oblikovale umjetničke poetike, prijenos znanja, zajedničke interese i individualne autorske pozicije.
Obuhvaćajući razdoblje od secesije do suvremenosti, kroz 30 djela 15 istaknutih umjetničkih parova, u djelomično izmijenjenom postavu od onog u Novoj Gradiški, izložba prati transformaciju autorstva, položaja umjetnika te razvoj umjetničkih medija i praksi, a kroz slike, skulpture, grafike, fotografije i novomedijske radove pokazuje da umjetnički parovi nisu samo privatne zajednice, već i važni nositelji kulturnih i umjetničkih promjena. Njihovi odnosi otkrivaju složenu dinamiku suradnje i autonomije, međusobnih utjecaja i različitih stvaralačkih putova. Posebna pozornost posvećena je umjetnicama čiji su doprinosi nerijetko ostajali u sjeni poznatijih partnera, otvarajući prostor novom čitanju hrvatske povijesti umjetnosti kroz prizmu odnosa, dijaloga i zajedničkog stvaranja ističe Tatijana Gareljić.
Posjetitelji će u Muzeju Međimurja Čakovec do 30. kolovoza imati priliku hrvatsku umjetnost sagledati iz drukčije perspektive – kroz bliskosti, suradnje i kreativna partnerstva koja su ostavila trajan trag u nacionalnoj kulturnoj baštini.

Umjetnici: Bela Čikoš Sesija i Slava Raškaj, Menci Clement Crnčić i Lina Virant Crnčić, Rudolf i Helena Valdec, Branko Šenoa i Nasta Rojc, Ivan i Ruža Meštrović, Viktor Bernfest i Mila Wod, Krsto i Branka Hegedušić, Frano Šimunović i Ksenija Kantoci, Mladen Galić i Ljerka Šibenik, Branko Vujanović i Zdenka Pozaić, Ratko Petrić i Jadranka Fatur, Željko Jerman i Vlasta Delimar, Peruško Bogdanić i Neda Miranda Blažević-Krietzman, Dan Oki i Sandra Sterle te Stjepan Šandrk i Martina Grlić.

Izložba je realizirana u suradnji Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba i Muzeja Međimurja Čakovec, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije i Grada Čakovca.

Reprodukcije: Neda Miranda Blažević - Krietzman / Poljubac na Dan Pobjede nad Japanom u New Yorku 1945., 2012. / fotokolaž, papir, 90 x 60 cm / inv. br. MG-7345
Peruško Bogdanić, Don Juan ili ljubav prema geometriji, 1989. / akril, papir, 140 x 200 cm / inv. br. MG-5955
Ratko Petrić, Trn, 1987. / lijevanje, bronca, aluminij, 70 x 28 x 54 cm / inv. br. MG-5894
Jadranka Fatur, Autobusni kolodvor, 1975. / ulje, platno, 160 x 130 cm / inv. br. MG-4077
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

NMMU U GOSTIMA: PAROVI U HRVATSKOJ LIKOVNOJ UMJETNOSTI – DIJALOZI INTIME I STVARALAŠTVA

Ciklus NMMU U GOSTIMA
Parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti - dijalozi intime i stvaralaštva  
Gradski muzej Nova Gradiška, 6.svibnja – 5. lipnja 2026.
Autorica izložbe:  Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja Moderne umjetnosti

U hrvatskoj likovnoj umjetnosti, od kraja 19. stoljeća do suvremenosti, umjetnički parovi oblikuju kontinuirani, premda fragmentarno istražen tok likovnog razvoja. Njihovi odnosi odražavaju promjene u društvenim strukturama, osobito u pogledu položaja umjetnica, redefiniranja autorstva i transformacije umjetničkih medija.
Umjetnički parovi u hrvatskoj likovnoj umjetnosti nisu tek biografska ili privatna činjenica, nego jedan od segmenata mreže stvaralaštva. Oni omogućuju prijenos znanja, profesionalnu i emocionalnu potporu, organizacijske i institucionalne pomake te stvaraju uvjete za estetske promjene. Od odnosa učitelj–učenica, preko supružničkih atelijera, do suvremenih partnerskih praksi u performansu i novim medijima, povijest umjetničkih parova pokazuje kako su privatno i javno, osobno i profesionalno, neraskidivo povezani u procesu umjetničkog stvaralaštva,
Izložba iz Zbirki Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti donosi pregled umjetničkih parova u Hrvatskoj od secesije do danas, prateći transformaciju autorstva, položaja umjetnika i razvoja umjetničkih medija kroz 20 djela deset istaknutih parova — Bela Čikoš - Sesija i Slava Raškaj; Menci Clement Crnčić i Lina Virant Crnčić; Branko Šenoa i Nasta Rojc; Ivan i Ruža Meštrović; Krsto i Branka Hegedušić; Frano Šimunović i Ksenija Kantoci; Mladen Galić i Ljerka Šibenik; Josip Diminić i Jasna Maretić; Željko Jerman i Vlasta Delimar; Bane Milenković i Lidija Šeler.

Izložbu prati katalog na hrvatskom jeziku u izdanju Gradskog muzeja Nova Gradiška.
Realizacija izložbe sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Nova Gradiška.
Reprodukcije: Bela Čikoš - Sesija, Ženski akt (Ostavljena), 1913., ulje, platno, 89,9 x 177,1 cm / MG-2354 / Slava Raškaj, Lopoči, 1899., akvarel, papir, 92 x 110 cm / MG-539 / Foto Goran Vrani, Nacionalni muzej moderne umjetnosti

Između snova i jave
izložba iz ciklusa NMMU u gostima

Nakon premijernog prikazivanja u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu počekom 2026., izložba Između snova i jave iz ciklusa NMMU u gostima 2. travnja u 19 sati bit će predstavljena u Gradskoj galeriji Sikirica u Sinju.

Gostovanje u Sinju jedinstvena je prilika da se građani Sinja i Cetinske krajine ‘licem u lice’ susretnu s remek-djelima nacionalne umjetnosti, među kojima se svojom važnošću, prepoznatljivošću i gotovo pa kultnim statusom izdvaja Bukovčevo kapitalno djelo Gundulić zamišlja Osmana. Makar je Vlaho Bukovac svima najzanimljiviji, ni ostatak galerije ne zaostaje. Posjetitelji će tako moći uživati i u odabranim djelima Emanuela Vidovića, Ljube Babića, Miroslava Kraljevića, Ksenije Kantoci, Nives Kavurić-Kurtović, Naste Rojc i brojnih drugih ključnih imena hrvatske povijesti umjetnosti u posljednjih 170 godina. Autor koncepcije i postava je Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a izložba je realizirana kao dio programa NMMU u gostima, s ciljem da se – dok traje obnova sjedišta Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti – dijelovi bogate nacionalne zbirke fragmentarno predstave u manjim sredinama, u suradnji s muzejskim institucijama koje djeluje na lokalnim razinama. Takav jedinstven koncept omogućuje je publici da remek-djela hrvatske umjetnosti vide u svom lokalnom muzeju i da se upoznaju s nekima od najviših nacionalnih umjetničkih dosega u više od stoljeća i pol stvaralaštva.

Kako već iz samog naziva možemo pretpostaviti, izložba Između snova i jave donosi djela koja se kreću na granici stvarnosti i imaginacije, između unutarnjih stanja, snova i osobnih narativa umjetnika, među kojima su: Ljubo Babić, Vlaho Bukovac, Bartol Galović, Željko Hegedušić, Oton Iveković, Vasilije Jordan, Ksenija Kantoci, Miroslav Kraljević, Nives Kavurić – Kurtović, Ferdinand Kulmer, Milena Lah, Željko Lapuh, Kata Mijatović, Ratko Petrić, Ivan Rabuzin, Mirko Rački, Vanja Radauš, Nasta Rojc, Matija Skurjeni, Miljenko Stančić, Josip Škarpa, Ivan Studin, Hrvoje Šercar, Vladimir Varlaj, Emanuel Vidović i Zlatan Vrkljan.

Izložba je realizirana uz financijsku podršku uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Sinja i Splitsko-dalmatinske županije. Izložba ostaje otvorena do 19. svibnja i moći se pogledati u radno vrijeme Galerije. Ulaz je besplatan.
https://galerija-sikirica.hr/remek-djela-iz-zbirke-nacionalnog-muzeja-moderne-umjetnosti-stizu-u-sinj/

WHEN POLITICS STRATEGIZED AESTHETICS
Umjetnička djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb 1945.–1960.

WHEN POLITICS STRATEGIZED AESTHETICS
Umjetnička djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb 1945.–1960.
Kustoska koncepcija: Branko Franceschi i Marta Radman
Kunsthaus Dahlem
Käuzchensteig 12, Berlin
20. ožujka – 21. lipnja 2026.

Umjetnici: Antun Augustinčić, Vojin Bakić, Marijan Detoni, Dušan Džamonja, Ivo Gattin, Ivan Jeger, Ksenija Kantoci, Julije Knifer, Slavko Kopač, Vladimir Kristl, Ferdinand Kulmer, Milena Lah, Aurelije Lukežić, Valerije Michieli, Edo Murtić, Ivan Paleka, Šime Perić, Ivan Picelj, Vanja Radauš, Božidar Rašica, Ivan Sabolić, Aleksandar Srnec, Marino Tartaglia i Josip Vaništa.

Završetkom Trećeg Reicha i podjelom Njemačke, najprije na okupacijske zone, a potom i na dvije zasebne države, u istočnom dijelu zemlje ubrzo se uspostavila specifična kulturna politika. Krajem 1940-ih u likovnim umjetnostima i književnosti DDR-a oblikuje se novi smjer koji se promovira „odozgo“, iz partijskih struktura – socijalistički realizam. Provedba takve umjetničke i kulturne doktrine nije bila ograničena samo na DDR. Diljem istočnog bloka socijalistički realizam preuzet je iz Sovjetskog Saveza, gdje je već početkom 1930-ih proglašen jedinim prihvatljivim modelom za umjetnost i književnost. Dok je u DDR-u godinama ostao dominantan, gotovo neupitan model, Jugoslavija se odlučila za vlastiti, neovisniji put, iako je i ovdje provedba političkih ideala i ideologija bila praćena snažnom represijom i političkom kontrolom.
U poraću Drugoga svjetskog rata jugoslavenska socijalistička vlast i javne kulturne institucije poticale su oblike umjetničke produkcije koji su naglašavali glorifikaciju partizanskog otpora te javne radove usmjerene na obnovu ratom razorene zemlje. U području portreta naglasak je bio na prikazima vodećih komunističkih dužnosnika, a prije svega neupitnog vođe maršala Tita, čiji su portreti postali obvezni u javnim prostorima i državnim institucijama. Godine 1948., nakon sukoba Tita i Staljina, Jugoslavija prekida veze s Informbiroom. Iako je Komunistička partija zadržala potpunu unutarnju kontrolu, država sve više traži političku, vojnu i gospodarsku potporu zapadnih demokracija. Iz pragmatičnih razloga tada se oblikuje i međunarodno promovira specifičan model „socijalizma s ljudskim licem“, praćen službenom podrškom najnovijim tendencijama apstrakcije u međunarodnoj likovnoj umjetnosti. Likovna umjetnost tako postaje važan instrument kulturne diplomacije: s jedne strane predstavljaju ambiciju i stvaralački potencijal lokalnih umjetnika u razvoju suvremenog vizualnog jezika, a s druge doprinose pozicioniranju Zagreba kao živog međunarodnog kulturnog središta u razdoblju od 1950-ih do 1970-ih. Izložba predstavlja prijelaz od socijalističkog realizma prema apstrakciji i egzistencijalističkoj figuraciji kroz reprezentativna djela otkupljena za zbirku Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Politička pozadina ove estetske transformacije, međutim, ukorijenjena je u dramatičnim povijesnim okolnostima. U neposrednom poraću 1945. godine Komunistička partija, oslanjajući se na vodstvo u antifašističkom otporu i pobjedu nad fašizmom, učvrstila je potpunu političku kontrolu brutalnim uklanjanjem političke opozicije i takozvanih neprijatelja države i naroda. Među njima su bili poraženi kolaboracionisti, pripadnici građanske klase, folksdojčeri te političari s drukčijim političkim stavovima i programima. Bila je to revolucija u svojem najokrutnijem obliku. Točan broj stradalih u masakrima, na marševima smrti ili u koncentracijskim logorima nikada nije utvrđen, no procjene govore o više od 100.000 ljudi.
Godine 1949., nakon raskida sa Sovjetskim Savezom i Rezolucije Informbiroa, Komunistička partija provodi „čišćenje“ vlastitih redova od prosovjetskih simpatizera osnivanjem logora za preodgoj, među kojima je najpoznatiji gulag na Golom otoku. Broj zatvorenika samo na Golom otoku procjenjuje se na 16.000 do 32.000, dok se broj umrlih procjenjuje između 400 i 4.000.
Ova epizoda iz kulturne i političke povijesti hrvatske umjetnosti samo je jedan primjer složenog i često tragičnog sudara političkih agendi i estetske evolucije kroz povijest, sudara koji je u pojedinim trenucima rezultirao nekima od najznačajnijih kulturnih ostvarenja.
Branko Franceschi
Marta Radman

Reprodukcije ( s lijeva na desno) :
(1) Edo Murtić, Highway, 1952. / ulje na platnu , 82,3 x 145,5 cm, MG-2339 / (2) Antun Augustinčić, Tito, 1948., skulptura / lijevana bronca, 210 x 100 cm / MG-1370/ (3) Ivan Picelj, Kompozicija "Tyma 3", 1951. / ulje na platnu, 81 x 65 cm / MG- 4081 / Vojin Bakić, Autoportret, 1952. / bronca , 28 x 21 x 22 cm / MG-2596
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

Ciklus NMMU u gostima „Kompozicija“

      

Nacionalni muzej moderne umjetnosti i u 2026. godini nastavlja program predstavljanja svoje zbirke izvan vlastitog prostora kroz ciklus NMMU u gostima. U tom kontekstu 12. ožujka u Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda otvorena je izložba Kompozicija, u kustoskoj koncepciji muzejskog savjetnika NMMU  Željka Marciuša
Izložba donosi promišljeni pregled forme slike u hrvatskoj umjetnosti od poslijeratne visoke moderne do suvremene postmoderne. Kroz odabrane radove različitih generacija umjetnika prati se razvoj apstraktne misli u slikarstvu te proces apstrahiranja svijeta na putu prema „čistoj slici“. Kustos naglašava kako upravo kompozicija postaje ključno mjesto susreta forme i značenja, gdje kontrakcije i smirenja, akcija i tišina oblikuju dinamično i višeslojno polje slike.
O izložbi u tekstu Željko Marciuš između ostalog piše: (...) Izložba tematizira formalne elemente odnosno ističe odnose između dijelova i cjeline kojima slikar traži sklad kompozicije. Riječ je o metodi svođenja likovnog sadržaja prema čistoj slici i čistom slikarstvu. Projekcijom nutrine na motiv umjetnici pridaju formi slike dodanu vrijednost koja odražava bremenitu svrhovitost pronalaska ili gubitka jastva – unutarnjeg središta umjetnika koje slikom projicira na promatrača. (…)

Umjetnici: Milivoj Bijelić, Nina Ivančić, Julije Knifer, Vladimir Kristl, Edo Murtić, Zoltan Novak, Šime Perić, Ivan Picelj, Frano Šimunović, Stipan Tadić.
Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda ostaje otvorena do 9. travnja 2026.

Reprodukcije s lijeva na desno: (1) Edo Murtić, Zeleno smirenje, 1965. ulje, platno, 81 x 130 cm, MG-2655 (2) Frano Šimunović, Napuštanje tame, 1977., ulje, platno, 110 x 164 cm, MG-3976 (3) Zoltan Novak, Ece homo II, 1992., ulje, metal, drvo, platno, 130 x 130 cm, MG-6320A
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb

„IZMEĐU SNOVA I JAVE“ Izložba iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu

„IZMEĐU SNOVA I JAVE“
Izložba iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu

U četvrtak, 22. siječnja 2026. u 12 sati, Split će postati domaćin otvorenja izložbe Između snova i jave, koja donosi reprezentativan izbor djela iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU). Izložba se realizira u suradnji s Muzejem Grada Splita, a postav će se na tri kata Stare gradske vijećnice moći razgledati do 22. ožujka 2026. godine.
Izložba okuplja djela istaknutih umjetnika hrvatske moderne i suvremene umjetnosti među kojima su Vlaho Bukovac, Miroslav Kraljević, Nasta Rojc, Ivan Rabuzin, Miljenko Stančić, Mirko Rački, Vanja Radauš, Emanuel Vidović, Zlatan Vrkljan, kao i suvremene prakse predstavljene radom Kate Mijatović, čime se obuhvaća razdoblje od gotovo sto pedeset godina hrvatske umjetnosti.
Radovi predstavljeni na izložbi kreću se na granici stvarnosti i imaginacije, između unutarnjih stanja, snova, vizija i osobnih narativa. Riječ je o umjetninama koje ne teže pukom prikazu vidljivoga, već otvaraju prostor introspekcije i emocionalnog doživljaja, istražujući odnos svjesnog i nesvjesnog, realnog i doživljenog.
Koncept i postav potpisuje Branko Franceschi, koji ističe da je izložba dio šire programske strategije NMMU-a, unutar koje se kroz ciklus NMMU u gostima tijekom razdoblja cjelovite obnove muzeja zbirka kontinuirano predstavlja publici u Hrvatskoj i inozemstvu, u suradnji sa srodnim institucijama.
Neposredni povod izložbe bila je želja da se splitskoj publici, nakon Medovićeva Bakanala, predstavi i Bukovčeva slika Gundulić zamišlja Osmana (1894.), jedno od najpoznatijih djela hrvatske moderne umjetnosti. Taj je poticaj omogućio cjelovitiji konceptualni okvir u kojem se kroz slike, skulpture i video-radove prate umjetničke vizije koje nadilaze izravnu refleksiju stvarnosti.
U tom kontekstu, Franceschi naglašava da se predstavljena djela ne zaustavljaju na motivu, već uspostavljaju dijalog između svijeta kakav jest i svijeta kakav se doživljava, pri čemu upravo napetost između jave i sna čini temeljnu poveznicu cijelog postava.
Izložba zorno prikazuje razvoj likovnih jezika, od akademizma, simbolizma i ekspresionizma, preko fantastike i nadrealizma, do suvremenih i postmedijskih praksi, ukazujući na trajnu prisutnost motiva sna, vizije i nesvjesnog u nacionalnoj umjetnosti.
Zaključno, izložba Između snova i jave nije samo pregled povijesti umjetnosti, već i poziv publici da se otvori vlastitom unutarnjem prostoru, podsjećajući na to da se u snovima i nesvjesnom krije neiscrpan potencijal mašte i kreativnosti, zajednički svim ljudima.
Otvorenjem ove izložbe Split postaje domaćin jednom od najznačajnijih gostovanja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, nudeći publici rijetku priliku susreta s ključnim djelima hrvatske umjetničke baštine u ambijentu povijesne gradske vijećnice.
Izvor: https://mgs.hr/hr/izlozbe/izme%c4%91u-snova-i-jave---nmmu,42.html

Reprodukcija: Vlaho Bukovac, Gundulić zamišlja Osmana, 1894. / Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Inv.br. MG-295 / Foto Goran Vranić, NMMU