Ivan Meštrović
(1883. – 1962.)
Portret Karmen Matić, 1914.
bronca
54,5 x 35 x 30,5 cm
MG-6505
Najistaknutiji je hrvatski umjetnik prve polovice 20. stoljeća, koji je za svoga života postigao svjetsku slavu i priznanja. Kiparstvo je studirao na bečkoj Akademiji od 1901. do 1905. godine gdje je na njegovo formiranje utjecalo sveukupno ozračje bečke secesije, u kojoj je Meštrović bio vodeći kipar. Dužnost rektora zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti obavljao je od 1923. do 1942. godine. Umjetničkim, profesionalnim i javnim radom upečatljivo je utjecao na suvremenike i mlađe kipare kao i na uspostavljanje hrvatske umjetnosti modernog doba.
Od početka svog golemog stvaralaštva prepoznat je kao izvanredan talent i veliki umjetnik s osebujnom i snažnom sposobnošću oblikovanja plastične materije, te je snagom individualnog talenta i osobne misije ostvario djela univerzalne vrijednosti monumentalne, religiozne i intimne tematike.
Cjelokupni njegov kiparski opus prožet je portretnom plastikom i originalnim ženskim likovima elegantne skladnosti i rafinirane stilizacije. Uz svoju suprugu Ružu Meštrović, često portretira suvremenike i prijatelje. Prelijepa Carmen de Spalatin, bila je iznimna ljepotica, bliska prijateljica Ruže Meštrović i inspirirala je zajedničkog kućnog prijatelja Ivana Meštrovića. Portretna bista mlade žene je s glavom u blagom okretu na lijevo, povezane u rubac glatke površine i vezanog na stražnjoj strani vrata koji ističe oblinu glave. Ispod rupca proviruju šiške i pramenovi kratke kose uz ozbiljno lice. Istaknuti su fizionomijski detalji kao što su obrve, iscrtani kapci očiju. Usne su stisnute a brada je zaobljena. Volumen je zatvoren, a površine glatke i fluidne, dok su u vizuri iz profila stranice poprsja ravno rezane. Dekorativni aspekt stila kipar je usuglasio s karakterom modela, bez upadanja u zamku pretjeranog uljepšavanja i dopadljivosti likovnog prikaza.
Tekst: Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb