Željko Kipke
Unus mundus II, 1985.
ulje na platnu
207 x 239 cm
MG-6764

Željko Kipke (1953.) jedan je od najintrigantnijih hrvatskih postmodernih umjetnika. Slikar je, filmski autor, teoretičar te pisac. U tim područjima ostvario je enigmatske, znakovite i provokativne uratke. Naziva se slikarom novog eona tvrdeći da je istovremeno dekorater i slovoslagar, arhitekt i antiarhitekt. Kipkeovo slikarstvo ne izrasta iz čistih likovnih pobuda. To je slikarstvo simboličkih značenja onkraj predočenog (J. Denegri). Diplomirao je na ALU-u u Zagrebu 1976. (Lj. Ivančić). Bio je suradnik majstorske radionice Lj. Ivančića i N. Reisera (1976. – 1981.). Slikarski opus rastire se od primarnog i analitičkog slikarstva do ekspresivne slike te postmodernog nadrealizma sa referencama na film, avangardu, hermetične simbole, znakove, rebuse i djela drugih autora. Objavljuje teorijske tekstove i kritike o likovnoj umjetnosti i filmu te o vlastitome radu (Vodič kroz subterraneus, 1992.). Piše i prozu (Čuvajte se imitacija, 1993.). Stvara eksperimentalne filmove (Nevidljive galerije, 2009.; Bulevar 9 života, 2012.). Slika Unus mundus II (1985.), „naš svijet – kozmos“ pripada integralnom slikarstvu novoga eona koje autor izvodi od sredine 80-ih (Theatrum mundi, 1986.) do kraja 90-ih. Riječ je o parafrazi Maljevičeva Križa (1915.) i o zagonetnom, hermetičnom, možebitno ezoteričnom simbolizmu i koji kao da snagom slike priziva mističnu obnovu kozmosa proizašlu iz referenci na C. G. Jungovu Psihologiju i alkemiju, kao i njegove teze o sinkronicitetu. Izlagao je na izložbi Artist is Space u New Yorku 1989., a sudjeluje i na izložbi H. Szeemanna Blood & Honey / Future's in the Balkans u Klosterneuburgu (Beč), 2003. Djela mu se nalaze u mnogim zbirkama (MUMOK, Beč; FRAC kolekcija, Toulouse; Zbirka P. Stuyvesant, Amsterdam). Predstavlja Hrvatsku na Kairskom bijenalu 1995. i Venecijanskom bijenalu 1993., gdje je i izbornik hrvatskog paviljona 2007.

Tekst: Željko Marciuš, muzejski savjetnik Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti