Ivan Meštrović
Don Frane Bulić, 1929.
bronca / lijevanje
53 x 43,5 x 31 cm
MG-808

Podrijetlom iz Dalmatinske zagore, Ivan Meštrović (1883.–1962.) nakon razdoblja samoukog rada te naukovanja u klesarskoj radionici Pavla Bilinića u Splitu, odlazi na školovanje u Beč gdje je između ostalih učio i kod arhitekta Otta Wagnera. Njegov je kiparski opus obilježen utjecajima bečke secesije (na čijoj izložbi 1903. godine prvi puta javno izlaže svoja djela), Agustea Rodina te interesom za staroegipatsku i asirsku skulpturu. U sklopu Meštrovićeva naglašenog političkog angažmana značajna je njegova medulićevska dionica, u kojoj nastupa kao ideolog i začetnik ove nacionalno-romantične umjetničke skupine. Uoči Prvog svjetskog rata okreće se vjerskim temama koje poprimaju sve veće značenje u njegovu životu i radu. Jedan je od rijetkih hrvatskih kipara koji je za života doživio svjetska priznanja, između ostaloga njegove javne skulpture Indijanaca (Strijelac i Kopljanik), 1928. izložene su u Chicagu, a bavio se i pedagoškim radom u SAD-u u Syracusi i South Bendu.
Poprsje don Frane Bulića iz 1929. godine nastalo je tijekom Meštrovićeva umjetnički plodnog razdoblja, kada se nakon Prvog svjetskog rata vratio u domovinu i ondje djelovao kao rektor zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti u razdoblju između 1923. i 1942. godine. Desetljeće 1920-ih period je kada se Meštrović snažnije okreće klasičnoj sastavnici u umjetničkom izrazu. Realistično danim portretom ovog katoličkog intelektualca Meštrović odaje počast pioniru hrvatske arheološke znanosti, posebno značajnim u izučavanju ranokršćanske i starohrvatske povijesti na dalmatinskom tlu.

Tekst: dr.sc. Ivana Rončević Elezović, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb