Izložbom "Halucinantne melankolije", koja se u Galeriji Josip Račić može razgledati do 29. listopada, Nacionalni muzej moderne umjetnosti prvi put posthumno prezentira i valorizira do danas posve neistraženo djelo Renéa Mikovića. Uz dva ulja na platnu "Mrtva ptica" i "Lutka iz kutije" (oba iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, datirana u 1978.) zainteresirana javnost imat će priliku vidjeti i tridesetak radova u vlasništvu umjetnikovih prijatelja - menadžera u kulturi Ivana Marune, glazbenika Darka Petrinjaka i spisateljice Sanje Pilić. Uz njih među ostalima postav izložbe među prvima su razgledali akademik Mladen Machiedo, akademski slikar i književnik Dimitrije Popović, likovni umjetnik Nenad Marasović, fotografi Mario Kučera, Luka Mjeda, Vladimira Spindler, svjetski priznat gitarist Petrit Çeku, ugledni portugalski klasični gitarist Pedro Ribeiro Rodrigues, kustosica i voditeljica galerije Trotoar Martina Marić Rodrigues, viša kustosica MSU Leila Topić, muzejska savjetnica MSU Nataša Ivančević, Rumjana Meštrović, snaha kipara Ivana Meštrovića, muzikologinja Seadeta Midžić, koreografkinja i pedagoginja Tihana Škrinjarić, kazališna i filmska glumica Lukrecija Brešković voditeljica i urednica na Hrvatskoj radioteleviziji Ivana Vilović, Majda Bekić-Vejzović, supruga pokojnog slikara Fadila Vejzovića …
Dio opusa Renéa Mikovića za koji se zna smo preko fotografija i reprodukcija predstavljen je putem videoprojekcije koju također potpisuje autorica izložbe. Prateća bogato ilustrirana publikacija na hrvatskom je i engleskom jeziku, a tekst potpisuje njezina autorica dr. art. Mirna Rudan Lisak.

Zahvaljujem ravnatelju NMMU, gospodinu Branku Franceschiju, što me pozvao na suradnju, a pritom mi je iznimna čast i zadovoljstvo biti prvom autoricom izložbe i prateće publikacije o zaboravljenom i nanovo otkrivenom likovnom umjetniku iz Zagreba, Renéu Mikoviću, koji je studirao, živio i radio u Nizozemskoj. Mikovićevoj me umjetnosti privukla „Mrtva ptica“, slika predstavljena 2021. na izložbi u NMMU posvećenoj smrti, jer u njoj sam prepoznala umjetnika koji paletom zemljanih boja, krila duboko uronjenih u san o umjetničkoj besmrtnosti, u motivu mrtve ptice pronalazi zlatnim rezom odmjerenu metaforu vlastite prolaznosti. Već je iz „Mrtve ptice“ vidljivo da je Miković od najranije mladosti bio nadahnut Rembrandtom i flamanskim slikarstvom, stoga je otišao u svoju duhovnu domovinu, gdje je postao ravnopravnim protagonistom novoga nizozemskog realističkog slikarstva. Budući da je svoje vrhunsko slikarsko umijeće nadogradio tehnikom trompe l'œil, odnosno optičkom iluzijom, njegove slike na uživatelja nerijetko imaju halucinantno optičko djelovanje, uz što je djela svojih uzora – Rembrandta, van Eycka i van der Weydena – nerijetko citirao i parafrazirao u suvremenom likovnom kontekstu ostvarivši tako metaumjetničko tumačenje cijele povijesti zapadne umjetnosti. Drago mi je da smo postavom ove izložbe, koji potpisujemo ravnatelj Franceschi i ja, vratili Mikovićevo djelo u središte pozornosti, jer u protivnom bi nijema lutka, koja je prisutna u cijelom Mikovićevom iznimno zanimljivom i moćnom opusu, ostala jedinim svjedokom njegovih otmjenih melankolija - nepravda je to koju smo, nadam se, konačno ispravili. - izjavila je dr. art. Mirna Rudan Lisak na večerašnjem otvorenju izložbe „René Miković – Halucinantne melankolije“ u Galeriji Josip Račić. Uz autoricu izložbe i teksta u pratećoj bogato ilustriranoj publikaciji na hrvatskom i engleskom jeziku, mnogobrojnim uzvanicima obratio se Branko Franceschi ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i suautor likovnog postava.

Foto: s otvorenja izložbe "René Miković - Halucinantne melankolije" u Galeriji Josip Račić / Goran Vranić i arhiva NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2023.

Skip to content