Što je akademizam, što je akademska umjetnost, jesu li to isti pojmovi? Tko su akademski umjetnici? Što se nekad, a što se danas podrazumijeva pod akademskom umjetnošću? U kojoj je mjeri taj pojam moguće redefinirati i/ili rehabilitirati? I u kojoj se mjeri preklapa s pojmom tradicije? Neka su od pitanja kojima se pokušava baviti ova izložba i esej. Kao i uvijek kada se raspravlja o nekom pojmu, najprije ga treba definirati zbog mogućih nejasnoća u raspravi. Prema definiciji Leksikografskog zavoda[1] akademizam u umjetnosti pretpostavlja korištenje ustaljenih (školskih, tradicionalnih) postupaka, tehničkih vještina bez invencije. Prema povijesnom slijedu značenja koja je dobivao, termin akademizam ponajprije označuje načela i način podučavanja na povijesno-umjetničkim akademijama (rimska Akademija sv. Luke, Akademija u Parizu), a zatim djela i kritičke sudove što su ih prema tim načelima stvarali članovi akademije, profesori i studenti, ili pristaše njihovih metoda… Međutim, kao što se iz kratkog članka Leksikografskog zavoda u nastavku može pročitati,[2] pojam „akademizam/akademsko slikarstvo/akademski umjetnik“ nisu bili jednoznačni pojmovi tijekom povijesti umjetničkog stvaralaštva. S jedne strane akademsko je obrazovanje željeno i hvaljeno, ono se iščitava kao potvrda kvalitetnog stvaralaštva (kada se želi pohvaliti i/ili prodati rad određenog umjetnika/umjetnice, često se može čuti fraza on/ona je akademski umjetnik/umjetnica, bez obzira na stilski izraz), s druge strane suprotstavljen je stav koji se buntovno odnosi spram akademskog načina obrazovanja umjetnika. Smatra ga se konzervativnim, regresivnim pa čak i nazadnim
[1] https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1069, 13.9.2022.
[2] Isto.