Krsto Hegedušić
(1901. – 1975.)
Hlebine, 1931.
ulje / drvo
73,5 x 100 cm
MG-2971
Krsto Hegedušić slikom Hlebine iz 1931. sintetizira sve glavne smjernice Udruženja umjetnika Zemlja. U cilju stvaranja nacionalnog umjetničkog izraza, ali i izraza društvene kritike s lijeve političke pozicije Hegedušić u tipičnom prizoru iz svoga podravskog zavičaja naglašava potrebu demokratizacije kulture. Ugledajući se na izvornu pučku umjetničku baštinu, ali i na Brueghela i Grosza, Hegedušić u tipičnom prizoru iz Hlebina predstavlja seljaštvo kao našu najbrojniju, ali sasvim minoriziranu društvenu skupinu. Udaljava se od konvencionalnog shvaćanja ljepote i akademskih slikarskih koncepcija te prizor gradi plošno, lokalnom bojom jasne simbolike i ekspresivnim crtežom u kojemu se stapa groteska i tragika, crni homor, ali i suosjećanje. Likovi su lišeni privida perspektive i volumena. Uz visoki horizont, za Hegedušićevo zemljaško slikarstvo tipičan je i ravničarski pejzaž s mutnom vodom uz koju se u prednjemu planu sakupljaju ljudi u svakodnevnom poslu i domaće životinje s kojima i od kojih žive. Podravski je kraj, osim tipičnom vegetacijom, okarakteriziran i niskim seoskim kućama koje se vuku uz put prema dubini prizora, a ožbukane su zemljom i često pokrivene slamom.
Iako školovanje na zagrebačkoj Akademiji kod Krizmana, Becića, Kljakovića, Kovačevića i Babića te daljnji tijek nacionalnog umjetničkog modernizma nisu presudno utjecali na Krstu Hegedušića, njegova je samosvojnost i odlučnost u tridesetima iznjedrila novu oblikovnu i motivsku paradigma te omogućila pojavu hrvatske naivne umjetnosti. Od 1937. godine je predavao na Likovnoj akademiji u Zagrebu, a uz slikarstvo se bavio i crtežom, grafikom, izradom freski, ilustriranjem knjiga, kazališnim inscenacijama i kostimima. Umro je 1975. godine.
Tekst: Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica NMMU © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.