Emanuel Vidović
Moj atelijer, 1938.
ulje, platno,
58 x 70 cm
MG-581
Slika Moj atelijer predstavlja najintimniju slikarsku fazu Emanuela Vidovića. Vidović u svojim poznim godinama ne prestaje sa slikanjem već unutar svojeg jednosobnog atelijera otkriva novi svijet nadahnuća. Individualniji i prisniji prostor interijera preuzeo je primat nad vedutama Splita, Venecije i Chioggie. Boemski ili „kreativni nered“ koji pronalazimo u Vidovićevim slikama atelijera fokus je i početna točka od koje umjetnik kreće u stvaranje scene. Komoda s ampirskim satom, slika „barokne Madone“, štafelaji, papirnato cvijeće uvijek su raspoređeni na način da potenciraju dojam prostornosti dok je svaki od elemenata atelijer pomnom odabran i pozicioniran. Svojevrsni horror vacui umjetnikova atelijera pružio mu je mogućnost realizacije različitih kompozicijskih i kolorističkih varijanti jednog te istog prostora.
Emanuel Vidović (1870.-1953.) rođen je u Splitu. Prijemnom ispitu na Accademia di Belle Arti u Veneciji pristupa 1887. kada upisuje studij kiparstva. Razočaran konzervativnim pristupom „starih profesora“ 1890. prekida studiji i okreće se mediju slikarstva te počinje slikari vedute venecijanskih kanala. Nakon Venecije odlazi u Milano gdje se druži s društvom „Famiglia Artistica“ i usavršava svoje slikarsko umijeće. Svoju prvu izložbu organizirao je u predvorju splitskog kazališta 1901. Vidović postaje poznat široj hrvatskoj javnosti nakon „Jubilarne izložbe Društva umjetnosti“ u Zagrebu 1905., tokom koje Car Franjo Josip I. otkupljuje jednu, a ban Pejačević dvije slike. Već sljedeće godine izlaže u Sofiji, Londonu i Milanu. Nakon dvije godine života na relaciji Milano-Chioggia vraća se u 1907. u rodni Split u kojemu će ostati do kraja života. Imenovan je profesorom crtanja 1909. na Obrtnoj školi u Splitu. Slikao je splitsku luku i gradske uličice, a potom Trogir, gdje je od 1930. boravio svake jeseni. Od 1946. izlaže na svim važnijim izložbama hrvatske umjetnosti u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu da bi doživio svoju retrospektivu u Modernoj galeriji 1952.
Tekst: Zlatko Tot, kustos-pripravnik © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb