Nikola Mašić
(1852. – 1902.)
Suncokret, s.a.
ulje na platnu
18,8 x11,8 cm
MG-186
Nikola Mašić, poznat kao slikar kompozicija tzv. uljepšanog relizma i autonomnih studija započeo je školovanje na bečkoj likovnoj akademiji 1872. ali nezadovoljan programom iste godine školovanje nastavlja na minhenskoj akademiji. U Komponierenklassi Alexandra Wagnera stječe potrebno znanje za rad velikih figurativnih kompozicija. Blisko mu je slikarstvo Wilhelma von Liendenschmidta, slikara povijesnih kompozicija, čija paleta pod utjecajem moderne minhenske slikarske škole vremenom postaje svjetlija. Ljeto 1874. provodi u Rimu i okolici kako bi neposredno upoznao antičke spomenike što mu je trebalo služiti za slikanje budućih figurativnih kompozicija. Međutim, na skicama i studijama tada nastalim, vidljiva je fascinacija atmosferom i svjetlom juga. Za boravka u domovini slika u Posavini. U Parizu, 1878. posjećuje svjetsku izložbu i upoznaje japanizam slikara Marià Fortunya i Marsala. Godine 1879. kao cijenjen slikar dobiva atelje u Münchenu, putuje po Europi te prati likovna zbivanja. Zbog oslabljenog vida, konačno se 1884. vraća u Zagreb, najprije radi kao učitelj crtanja na Obrtnoj školi, a 1894. imenovan je ravnateljem Strossmayerove galerije.
Studija Suncokret jedna je od brojnih Mašićevih studija nastalih za vrijeme ljetnih praznika koje provodi u Hrvatskoj. Lutajući i slikajući Posavinom, bilježi brojne motive (životinje, biljke, ćupove, čamce), male stvari koje će mu kasnije poslužiti pri slikanju velikih figurativnih kompozicija. Slika ih na kupljenim, za tu svrhu pripremljenim platnima koje precizno numerira. Slikane u plein-airu, imaju neposrednu svježinu izraza, predmetnost je maksimalno reducirana i svedena na slikarsku bit. Intenzitet ljetnog svjetla na studiji Suncokret otjelovljen je u žarko narančastom koloritu tog ljetnog cvijeta koji dijagonalno zauzima cijeli kadar nevelike slike. Ipak, Mašićevu svojstvena meditativnost vidljiva je u prikazu jednog već pomalo uvenulog cvijeta koji podsjeća i u trenutcima ljetne bezbrižnosti na vječnu prolaznost.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.