Anton (Toni) Aron
(1858. ili 1859. – 1920.)
Hrvatski seljak vodi slijepu kćer, 1888.
ulje na platnu
137, 8 x 101, 2 cm
MG-101
Anton Aron rođen je u Osijeku gdje provodi djetinjstvo, dok likovno školovanje započinje najprije na slikarskoj akademiji Festőművészeti Akadémia u Budimpešti, a nastavlja ga na Königliche Bayrische Akademie der bildenden Künste u Münchenu. Tamo studira slikarstvo uz prekide od 1877.–1878. i 1881.–1883. Aron će ostati živjeti u Njemačkoj - u Műnchenu i Leipzigu slikajući pretežito portrete, genr-scene i mrtve prirode. Međutim slikar je posredno cijelo vrijeme prisutan i u Hrvatskoj - u Osijeku i Zagrebu izlaže radove vezane za naše prostore.
Aronovo slikarstvo karakterizira duboko poznavanje slikarskog métiera što je rezultat školovanja na münchenskoj Akademiji. Slike uglavnom imaju taman galerijski ton s mnogo dodataka mrkih zemljanih boja i s čvrstom modelacijom čiju osnovu čine siguran crtež i precizna realistička opservacija. Vidljiva je povremena rutiniranost u radu. Ponekad je također prisutna namještenost u komponiranju genr-scena koje radi u više varijanti. Takav je i motiv slijepe djevojke koju vodi ostarjeli otac kojeg više puta ponavlja. Taj motiv ga je posebno zanimao jer mu je omogućavao svojevrstan bijeg u orijentalizam slikanjem narodnih nošnji što je bilo tipično za tadašnje slikarstvo. Nošnje na likovima će varirati te će one biti ponekad hrvatske, ponekad mađarske, a najčešće nekoherentan zbir različitih folklornih elemenata.
Muzejska slika Hrvatski seljak vodi slijepu kćer iz 1888. jedna je od nekoliko Aronovih slika sličnog motiva – djevojku zatvorenih očiju prati stariji muškarac. Likovi izranjaju iz tamne pozadine, ponešto izvještačenih gesta. Oba lika su u narodnim nošnjama što će slikaru poslužiti za realistički precizno slikanje detalje. Nošnja je vjerojatno slikana po sjećanju jer je riječ o različitim etnografskim elementima koji čine heterogenu cjelinu. Blistavi inkarnat lica i ruku djevojke kontrastira teškoj odjeći. Cijela scena pokazuje zavidno métiersko umijeće slikara.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb