Vlaho Bukovac
(1855. – 1922.)
Crnogorka na sastanku, 1883.
ulje na platnu
200 x 104 cm
MG-309
Vlaho Bukovac (1855.-1922.), začetnik je hrvatske moderne. Znatiželjan i pustolovan duh vodi ga već kao dijete u Ameriku. Zahvaljujući panslavenski usmjerenom književniku, Medi Puciću i biskupu Strossmayeru odlazi na školovanje na parišku akademiju, École des beaux-arts. Slika pod utjecajem Alexandra Cabanela, eklektičnog slikara povijesnih i religioznih kompozicija u duhu službenog akademizma. S vremenom upoznaje impresionističko slikarstvo i orijentalizam te razvija svoj likovni izraz oslanjajući se na realizam, impresionizam i povremeno simbolizam. Nakon završenog studija 1880. zahvaljujući uspjesima na Pariškim salonima, u Parizu otvara atelje. Istodobno slika u Dalmaciji i Engleskoj, a 1893. nastanjuje se u Zagrebu gdje inicira 1895. izgradnju Umjetničkog paviljona, a 1897. osniva Društvo hrvatskih umjetnika koje se suprotstavlja Kršnjavijevom Hrvatskom društvu umjetnosti, osnovanom 1879. pozivajući umjetnike na slikanje u pleneru i time daje zagon hrvatskoj moderni. Pod njegovim utjecajem slikari počinju slikati svjetlijom paletom, odbacujući galerijski smeđu ton, tvoreći varijanta hrvatskog realističkog slikarstva svijetla kolorita zvanu zagrebačka šarena škola. Zbog neslaganja s Kršnjavim, Bukovac odlazi najprije u Cavtat 1898., potom 1903. u Prag kao profesor na tamošnjoj akademiji.
Crnogorka na sastanku jedna je od slika Bukovčeva crnogorskog ciklusa, a nastala je pod utjecajem češkog slikara Jaroslava Čermaka (1831. – 1878.) koji je i sam u Crnoj Gori sudjelovao u borbama protiv Turaka. Njegova se slika iz 1873., Ranjeni Crnogorac, također čuva u zbirci NMMU-a. Bukovčeva Crnogorka kompozicijski podsjeća upravo na tu Čermakovu sliku, a bila je izložena na pariškom Salonu 1888. godine. Riječ je o portretu djevojke tužna, čak ponešto romantičarsko melankolična pogleda koja je na sastanak došla sama. Inkarnat je profinjeno tretiran i ponešto odudara od ozbiljno-teškog prikaza nošnje. Sličnost sa Čermakovom metodom ogleda se i u naznakama pejzaža čije studije nastaju u pleneru, u Fontainebleau-u. Slikarska gama varira u nizu tamnih tonova prigušene ateljerske skale, sa svijetlim naglascima pojedinih dijelova narodne nošnje. Slikanje crnogorskih motiva odraz je sveprisutnog orijentalizma vremena koje je, u ovom slučaju, nadahnuto primjerima iz neposredne okolice.
Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.