Georg Papazoff (!894. -1972.
Svjetlonoše – luciferi, 1929.
ulje na platnu, 162,2x129,8cm
MG-1256

U vrijeme najintenzivnijega stvaralaštva (od sredine 20-ih do kraja 30-ih godina 20. stoljeća) Georges Papazoff slovio je za jednog od najvažnijih modernista u europskim razmjerima. Živio je i radio u nekoliko europskih središta; u Pragu, Münchenu, Beču, Berlinu i Parizu. Slikarsko obrazovanje stječe u minhenskom atelijeru Hansa Hofmanna, kada se upoznao i sa slikarstvom Hansa Reichela . Nakon kraćega boravka u Beču odlazi u Berlin, gdje je 1923. izlagao na Velikoj berlinskoj umjetničkoj izložbi u sekciji ekspresionističkih slikara Novembergruppe. Godine 1924. seli se u Pariz i upoznaje Julesa Pascina i André Deraina. Izlaže na skupnim izložbama s  Juanom Miróom, Maxom Ernstom, Jeanom Arpom, potom 1926. u Gallery Vavin-Raspail izlaže s Derainom, Braqueom, Picassom i drugim umjetnicima. Prekid Papazoffa sa slikarskom bugarskom baštinom bio je  nagao i dramatičan, bez prijelaznih faza. Njegovom slikarskom konceptu najbliži je bio nadrealizam, kao pokret koji se digao protiv jednostranoga pozitivizma i racionalizma. Iako nije nikada formalno pripadao nadrealističkom pokretu, suvremenici su ga prepoznali kao nadrealista prije nadrealizma (Jean-Paul Crespelle). Između 1925. i 1929. radi na ciklusu slika pod naslovom Svjetlonoše - luciferi (originalan naslov je Les Eclaireurs. Slike su to istih bića koja neumoljivo marširaju hladnim metalnim korakom te odašilju podsvjesne poruke nelagode, prijetnje, nesigurnosti i straha. Duboka perspektiva i velike dimenzije u prvom planu naglašavaju dramatičnost prizora izoliranosti, samoće - česte teme pariških nadrealista. Tri bića-stroja marširaju praznim monokromnim krajolikom niskog horizonta. Osim njih na slici nema drugih bića ni predmeta. Od tih zloslutnih robota, malih vodoravnih proreza za oči,tko zna što se može očekivati! Isti je to onaj strah dehumaniziranoga, jezivog svijeta Fritza Langa iz filma Metropolis (1927.).

Tekst: Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb