Leo Junek
Maternité de Porte Royal, Paris, 1940.
ulje na platnu
81 x 100 cm
MG-1488
Junekova potpuna predanost čistom slikarstvu kulminirala je uoči Drugog svjetskog rata gradskim vedutama začudne pikturalnosti. Pariško rodilište Maternité de Porte Royal, u kojem mu se upravo te 1940. rodila kći, Junek slika naoko jednostavnim širokim plohama i mrljama boje, sjedinjujući kolorizam i linearno shvaćanje. U otklonu od zemljaškog koncepta utemeljenog na nacionalnoj poruci, ali i od uvriježenih tendencija suvremene francuske umjetnosti, Junek vlastitu umjetničku viziju gradi na dubokom razumijevanju i interpretaciji cézanneovskih modernističkih premisa te na istraživanju mogućnosti boje kao temeljnog elementa slikarskog izraza.
Leo Junek nakon diplome na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1925. kao stipendist francuske vlade odlazi u Pariz i u Francuskoj ostaje zauvijek. S Krstom Hegedušićem planira Udruženje umjetnika Zemlja, ali dosljedan svom osobnijem i urbanijem putu prema modernizmu istupa iz Udruženja već nakon prve izložbe 1929. Rano Junekovo slikarstvo ilustrira serija autoportreta sve naglašenijeg kolorizma. Uz suvremenu francusku likovnu scenu i osobit utjecaj Raoula Dufyija s 'bojama čiste životne radosti', Junek se ugleda i na francusku umjetničku baštinu, osobito vitrajno i fresko-slikarstvo. Istraživao je odnos crteža i obojenih mrlja, pa kolorizam dalje razvija prema apstrakciji i tašizmu. Od 1950. živi u Orsayu i slika u duhu kolorističke lirske apstrakcije u kojoj detalji gube važnost, a boja se sve više oslobađa. Junekov je opus gotovo u potpunosti ostvaren u Francuskoj. Iako je za života u Hrvatskoj održao samo četiri samostalne izložbe, Junek je djelima i prijateljstvima bitno utjecao na naše slikarstvo. Osobito je važna bila Junekova podrška našim slikarima koji između dva rata dolaze u Pariz na usavršavanje (Krsto Hegedušić, Juraj Plančić, Vjekoslav Parać, Marijan Detoni, Slavko Kopač…).
Tekst : Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti©Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb
Foto: Goran Vranić© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb