Izložba Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova plod je suradnje Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki i zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Višestoljetni doticaji umjetnika s područja hrvatskih i slovenskih zemalja unutar iste države, intenzivirali su se osnutkom Kraljevine Jugoslavije. Zagreb kao kulturno i obrazovno središte epohe i prostora ujedno je jedini grad novonastale države koji je imao likovnu akademiju. Na čelu Akademije tada se nalazio jedan od najpoznatijih umjetnika tog razdoblja Ivan Meštrović, a sama Akademija svojim kakovosnim obrazovnim programima mogla se mjeriti s istovrsnim europskim institucijama. U razdoblju između dva rata na njoj je studiralo gotovo sto slovenskih umjetnika od kojih su mnogi kasnije obilježili slovensku umjetnost i kulturu kao slikari, kipari, scenografi, likovni pedagozi, kulturni djelatnici, teoretičari i, naposljetku kao profesori Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani osnovane 1945. Između umjetnika stvorena su trajna prijateljstva, bivši profesori i studenti postali su kolege, bivši kolege suradnici, sudjelovali su u društvima, izlagali, sjedili u odborima i tako surađivali u oblikovanju prijeratnog i poslijeratnog kulturnog i umjetničkog života.
U kustoskoj koncepciji dr. sc. Aste Vrečko (Galerija Božidar Jakac) i Dajane Vlaisavljević (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) izložba predstavlja stotinjak slikarskih, kiparskih i grafičkih ostvarenja najpoznatijih slovenskih umjetnika, nekadašnjih studenata zagrebačke likovne akademije, između ostalih: Gabrijela Stupice, Zorana Mušiča, Zorana Dideka, Franca Pavlovca, Marija Pregelja, Maksima Sedeja, Mihe Maleša, Nikolaja Pirnata, Franca Goršeta, Franca Miheliča, Zdenka Kalina. Pojedina djela već su bila izlagana u Zagrebu u međuratnom razdoblju i sada su nakon osamdeset godina ponovno predstavljena zagrebačkoj publici. Radove slovenskih umjetnika tako je moguće usporedno pogledati s radovima njihovih hrvatskih kolega, Antuna Motike, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frana Šimunovića, Slavka Kopača i tadašnjih profesora Ljube Babića, Vladimira Becića, Ivana Meštrovića, Krste Hegedušića, Marina Tartaglie i drugih. Izložba definira međusobne utjecaje, povezanost i suradnju slovenskih i hrvatskih umjetnika te ukazuje na neka poznata ključna pitanja koja su interesirala umjetnike obje sredine tog razdoblje, kao što su pitanje nacionalnog likovnog izraza ili angažirane umjetnosti.
Pored radova iz zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba i Galerije Božidar Jakac na izložbi su predstavljena i djela iz još petnaest javnih zbirki iz Slovenije i Hrvatske, te iz više privatnih zbirki i arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Reprodukcija: Naslovna stranica kataloga izložbe s fotografijom djela Gabrijela Stupice (Autoportret s prijateljem (detalj), 1941. ) Dizajn: - Ana Zubić© Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb