U okviru 57. Venecijanskog bijenala svakog tjedna na rasporedu su organizirani ciklusi susreta s umjetnicima nazvani „Tavola aperta“. Riječ je o nizu neformalnih razgovora koje je osmislila
umjetnička direktorica Bijenala Christine Macel s namjerom da se potakne dijalog između publike i umjetnika. U opuštenoj atmosferi zajedničkog ručka umjetnicima je omogućeno
predstaviti svoje radove kao i relevantne teme u njihovoj umjetničkoj praksi. Hrvatski umjetnici Tina Gverović i Marko Tadić međunarodnoj kulturnoj javnosti predstavit će se u srijedu 20. rujna
u 13 sati u Centralnom paviljonu u Giardinima. Razgovor će moderirati Branka Benčić, kustosica izložbe »Horizont očekivanja» u hrvatskom paviljonu i povjerenica hrvatskog nastupa na
bijenalu u Veneciji.
„Horizont očekivanja“, izložba za hrvatski paviljon predstavlja instalacije dvoje umjetnika: Fantomska trgovina: More Ljudi (Phantom Trades: Sea of People) Tine Gverović i Događaji koje
treba zaboraviti (Events Meant to Be Forgotten) Marka Tadića. „Horizont očekivanja“ u hrvatskom paviljonu predstavlja umjetnike Tinu Gverović i Marka Tadića. Projekt se realizira kao dvostruka samostalna izložba i temelji na produkciji novih radova umjetnika, posebno mišljenih za izlaganje na Bijenalu. Izložba Tine Gverović i Marka Tadića strukturira se kao fragmentaran narativ i ukazuje na privremenost izložbenog prostora, spajajući dvije umjetničke pozicije koje se bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja te načinima putem kojih ih dovodimo u različite uvjete i kontekste. Tina Gverović i Marko Tadić u svojim radovima angažiraju konceptualne postupke i subjektivnu imaginaciju upisane u prostorne i vremenske diskontinuitete. Tako se konstituira prostor koji propituje strukture izlaganja i percepciju promatrača, artikulirajući njegov fluidan, gotovo performativan karakter kretanja prostorom. Riječ je o obliku koloniziranja prostora kao autorefleksivnoj gesti. Izbjegavajući fiksnu naraciju koja ocrtava određen sadržaj, izložba sudjeluje u stvaranju niza međuodnosa i pukotina, ukazujući na preinake i lomove kao mjesta potencijalne transformacije i imaginacije. Uz pomoć različitih medija, slikarstva, crteža, instalacije ili teksta Tina Gverović radove stvara u obliku dezorijentirajućih instalacija koje angažiraju prostor, teritorij i identitet te propituje odnos radova i imaginacije. Njezine su slike fluidne i krhke predodžbe, koje levitiraju između različitih stanja. U instalaciji Fantomska trgovina: More ljudi, koja se sastoji od slika i predmeta, Tina Gverović nastavlja propitivati procese prikupljanja, pozornost usmjerava na povijest i materijalnost, tijela u tranzitu, kao pokretne mase ili geopolitičke subjekte. Marko Tadić u svojem je radu dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma. Događaji koje treba zaboraviti instalacija je koja se koristi dijaprojekcijama, filmom i crtežima, povezanima sustavom konstruktivnih elemenata. Počiva na nizu projiciranih slika, vintage imaginarija, a pronađeni slajdovi kao ready made slike ili found footage / found images predstavljaju prizore u koje umjetnik intervenira crtanjem ili struganjem. Inscenirajući priču na razmeđu dokumenta i fikcije, Marko Tadić razvija narativ labavo povezanih prizora uokvirujući napuštene ili
zaboravljene lokacije, kao ostatke zamrznutog vremena, vizualnu panoramu koja lebdi negdje između povijesti, sjećanja i projekcija budućnosti. Preuzimajući naslov iz teorije recepcije Hansa
Roberta Jaussa, kao struktura koja omogućuje razumijevanje, „horizont očekivanja“ ukazuje na platformu zajedničkog iskustva, kao i neizvjesne mogućnosti identifikacije zajedničkog značenjskog vidokruga. –Branka Benčić, iz predgovora.
Više informacija o izložbi dostupno je na službenoj web stranici Paviljona:
http://croatianpavilion-venicebiennale.hr/
ŽIVOTOPISI
Tina Gverović radi u mediju instalacije, crteža, slike, zvuka, teksta i videa. Njezin rad često uključuje dezorijentirajuće instalacije i bavi se pitanjima vezanima uz prostor, teritorij i identitet
te načinom na koji su ti koncepti vezani za imaginarno. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997., završila poslijediplomski studij na Akademiji Jan van Eyck
u Maastrichtu u Nizozemskoj 2000. te doktorirala na Sveučilištu Middlesex u Londonu 2013. godine. Recentne izložbe uključuju: Suzhou Documents – Biennial (Suzhou, 2016.), Umjetnička
galerija Dubrovnik (Dubrovnik, 2016.), galerija Raum mit Licht (Beč, 2015.), Tate Britain (London, 2015.), Tate Modern (London, 2014.), MSUB (Beograd, 2014.), SE8 galerija (London,
2013.) i Garden of Learning – Busan Biennial (Busan, 2012.). Sudjelovala je na rezidencijalnim programima u Švedskoj (Baltic Art Center, Visby, 2012.), Austriji (KulturKontakt, Beč, 2011.),
SAD (ISCP, New York, 2006.).
Marko Tadić je rođen 1979. u Sisku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenci. Umjetnička praksa Marka Tadića uključuje kolaže, animirane filmove, crteže i instalacije. Tadić
je u svojem radu dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma, koje koristi kao fragmente vizualne naracije kroz elemente umjetnosti, arhitekture, povijesti umjetnosti, a radovima gradi
neobičnu atmosferu zaborava. Izlagao je na samostalnim i grupnim izložbama te filmskim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu – u Zagrebu, Ljubljani, Milanu, Kasselu, Berlinu, Los
Angelesu i New Yorku. Nagrade: Nagrada Radoslav Putar, 28. Salon mladih (Zagreb, 2006.). Sudjelovao je na rezidencijama i studijskim programima: KulturKontakt, Beč, Austrija (2008.),
Los Angeles, SAD (2008.), ISCP, New York, SAD (2009.), Kultur Bunker, Frankfurt, Njemačka (2010.) i Helsinki International Artist Program (2011.). Živi i radi u Zagrebu.
Branka Benčić nezavisna je kustosica i povjesničarka umjetnosti. Djeluje kao umjetnička direktorica Apoteke – prostora za suvremenu umjetnost, voditeljica je i kustosica projekata Cinemaniac/Misliti film pri Pulskom filmskom festivalu (od 2002.) i programa Kino umjetnika pri Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (od 2012.). Koncipira i godišnji program za Gradske
galerije Osijek – galeriju Waldinger. Kao kustosica realizirala je velik broj skupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu: porečki Annale (2014., 2015., 2016.), Notes on Undoing (New
York, 2014.), Misliti film (2013.), Parkour (galerija Forum, 2015.), Video televizija anticipacija (MSU Beograd, 2013., s A. Sekulić), Damir Očko (Künstlerhaus KM – Halle für Kunst & Medien,
Graz, 2014., Galleria Tiziana di Caro Napoli i Eastward Prospectus, Bukurešt, 2016.), niz izložbi za Zbirku Antuna Motike, Grada Pule, program Strategije samoreprezentacije u hrvatskoj video
umjetnosti od 1970-ih (Marseille, 2012.), Clueless Geometrija nesporazuma (s Lorenom Tadorni, Torino, 2010., Zagreb 2015.), Arhitektura i film – subjektivni prostori (2009.). Izlagala je o suvremenim umjetničkim praksama na simpozijima, razgovorima s umjetnicima i festivalima (Tate Modern London, RU New York, MSU Zagreb, MSUB Beograd, Halle für Kunst,
Lüneburg, KM Graz). Bila je članica žirijafestivala i umjetničkih događanja: Oberhausen film festival, Furla Prize (Milano), Nagrada Radoslav Putar, Festival 25 FPS Zagreb, KulturKontakt
(Beč). Dobitnica je nekoliko međunarodnih kustoskih rezidencija i stipendija: stipendija regije Štajerske za umjetnost i teoriju (Graz, 2015.), Impact Utrecht (2012.), International studio and
curatorial program ISCP New York (2008. – 2009.), Eurodyssee, Bruxelles (2001.). Redovito objavljuje eseje iz suvremene umjetnosti u katalozima izložaba, stručnim publikacijama,
časopisima.
Hrvatski paviljon na 57. Bijenalu u Veneciji površine 94 m² smješten je u prostorima Artiglierije u Arsenalu. Izložbu prati publikacija na engleskom jeziku s tekstovima Branke Benčić, Clemensa
Krummela i Marca Scotinija, u grafičkom oblikovanju Andra Giunia.