Rudolf Spiegler – Izložba iz fundusa Moderne galerije u povodu 130. godišnjice rođenja kipara

Izložbom Rudolf Spiegler iz fundusa Moderne galerije nastavili smo ciklus izložbi kojima - skrećući pozornost javnosti na vrijednu umjetničku građu iz golema fundusa MG - obilježavamo obljetnice u životu i stvaralaštvu nedovoljno valoriziranih autora čija su djela poveznica modernih izričaja unutar korpusa hrvatske likovne umjetnosti novijeg razdoblja.

Do danas, 130 godina od rođenja i 35 godina od smrti akademskog kipara Rudolfa Spieglera, (Zagreb, 24. 12. 1885. – 20. 1. 1980.) njegova djela ostala su većinom neobrađena. Iako najveći broj sačuvanih djela sadrži njegova donacija Muzeju grada Zagreba iz 1971. godine, cjelokupni opus Rudolfa Spieglera do danas nije stručno obrađen, i samim time niti primjereno i zasluženo vrednovan. Memorijalnom studijskom Izložbom Rudolfa Spieglera u povodu 130. godišnjice rođenja iz fundusa Moderne galerije, željeli smo stručnu i širu javnost upoznati s ranim radovima kipara i medaljera, doprinoseći adekvatnoj valorizaciji djela ovog do danas zapostavljenog umjetnika.

Za studijsku izložbi Rudolfa Spieglera koja se u Studiju Moderne galerije "Josip Račić" održala od 22. prosinca 2015. do 24. siječnja 2016. odabrana su 24 medaljerska djela iz fundusa Moderne galerije nastala u prvom razdoblju kipareva stvaralaštva, od završetka Akademije 1911. do 1935. godine. Umjetnik je u to vrijeme bio najviše prisutan u javnom likovnom životu, ponajprije Zagreba, održavši u kratkom razdoblju od 1920. do 1930. pet samostalnih izložbi. Do kraja života nije više samostalno izlagao. Rudolf Spiegler oblikuje figurativne kompozicije s likovima iz hrvatske povijesti s temom iz vojničkog života koje odlikuje dinamičnost i zamjetna plastična izvedba u polureljefu („Zrinski i Frankopan“, „Barun Trenk“, „Hrvatski domobrani“, 1916.). Smisao za preglednu kompoziciju te minucioznu i suptilnu izvedbu odlika je njegovih djela sa sakralnom i alegorijskom tematikom, kao i onih s prizorima iz svakodnevnog života („Svesokolski slet u Zagrebu“, 1911; Umjetnost, oko 1915.,„Madona s djetetom“, „Pieta“, „Izložba stoke u Zagrebu“, 1933.). Portretne medalje i plakete karakterizira objektivnost i realističnost, između kojih se ističu brojne povijesne i istaknute ličnosti („Matija Gubec“; „Barun Trenk“, 1916.; „Arhitekt Vjekoslav Heinzel“ 1923; „Vlatko Bratulić“, 1933.; „T. G. Masaryk“, 1935.).

Kolačići